Najnoviji podaci Republičkog geodetskog zavoda ukazuju da se razlike u cenama nekretnina, kako između beogradskih opština tako i između stare i nove gradnje, dodatno produbljuju. Istovremeno, uočljiv je i nastavak rasta cena u većim gradovima van prestonice, pre svega u Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu.

Cene stanova u većim urbanim centrima Srbije nastavile su uzlazni trend i tokom trećeg kvartala prošle godine. Beograd je i dalje ubedljivo najskuplje tržište, dok se rast beleži i kod starijih stanova u Nišu, kao i kod novogradnje u Novom Sadu.

U samom centru prestonice, kvadrat stana u starogradnji dostiže gotovo 3.800 evra, koliko je zabeleženo na Starom gradu, uz godišnji rast od 13 odsto. Zanimljivo je, međutim, da je u istoj opštini novogradnja znatno povoljnija i trenutno prosečno iznosi 3.419 evra po kvadratu, uz snažan pad cena od čak 23 odsto.

Najskuplja novogradnja u Beogradu nalazi se na Savskom vencu, gde kvadrat dostiže 4.575 evra. Rast je minimalan, svega jedan odsto, što ukazuje na stabilizaciju cena na već veoma visokom nivou. Za razliku od toga, Vračar beleži snažan rast u oba segmenta – starogradnja je skuplja za 22 odsto i košta 3.607 evra po kvadratu, dok je novogradnja porasla za čak 24 odsto, na 3.650 evra, čime se ova opština izdvaja kao jedno od najdinamičnijih tržišta u gradu.

Zemun je takođe zabeležio jedan od najvećih skokova – cena kvadrata u starogradnji porasla je za 22 odsto i iznosi 2.673 evra, dok je novogradnja skuplja za 19 odsto i košta 2.796 evra. Sličan trend prisutan je i u Staroj Rakovici, gde je starogradnja poskupela za čak 26 odsto i sada iznosi 2.328 evra, što je najveći rast među beogradskim opštinama, dok je novogradnja skuplja za 17 odsto i košta 2.661 evro.

Na nivou većih gradova, Beograd i dalje značajno odskače. Prosečna cena kvadrata u starogradnji iznosi 2.691 evro, uz godišnji rast od 21 odsto, dok je novogradnja nešto povoljnija sa prosekom od 2.598 evra, ali uz skromniji rast od šest odsto.

Skuplje i van prestonice

Rast cena zabeležen je i u južnim delovima zemlje. U Nišu su cene starih stanova porasle za 15 odsto i kvadrat sada prosečno košta 1.569 evra. Novogradnja je tamo zabeležila znatno blaži rast od dva odsto, a cena kvadrata iznosi 1.697 evra.

U Kragujevcu su cene i dalje pristupačnije u odnosu na veće centre, ali je i tamo primetan rast. Starogradnja je skuplja za 14 odsto, dok je novogradnja porasla za sedam odsto, a prosečna cena kvadrata iznosi 1.566 evra.

Za razliku od Beograda, tržište u Novom Sadu pokazuje veću ujednačenost. Starogradnja košta prosečno 2.278 evra po kvadratu, uz rast od 11 odsto, dok novogradnja iznosi 2.250 evra i beleži poskupljenje od 12 odsto, što ukazuje na relativno stabilno i uravnoteženo tržište.

Šta dalje sa cenama

Stručnjaci ukazuju da pojedinačna pojeftinjenja u pojedinim opštinama ne odražavaju realnu sliku tržišta. Izdavanje građevinskih dozvola značajno je smanjeno, a ponuda novih objekata je ograničena, naročito nakon prodaje ekskluzivnih projekata. Preostali stanovi ulaze u statistiku i mogu privremeno stvoriti utisak pada cena.

Istovremeno, potražnja ostaje visoka, dok kupci sve češće traže veće stambene komplekse sa pratećom infrastrukturom – školama, prodavnicama i sportskim sadržajima. Takvi projekti su skuplji i zahtevaju duže vreme realizacije, što dodatno ograničava ponudu.

Dokle god je ponuda manja od potražnje, rast cena nekretnina će se, prema ocenama stručnjaka, nastaviti. Jedno od mogućih rešenja vidi se u dolasku novih velikih investitora, koji bi povećali obim ponude i donekle ublažili pritisak na tržište.