Danas je započeo protest prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore na graničnim prelazima prema Evropskoj uniji. Tačno u 12 časova vozači kamiona obustavili su rad teretnih terminala i zaustavili robni saobraćaj u oba smera, navodeći više razloga za ovu odluku.

Jedan od glavnih povoda za protest je novi sistem za evidenciju ulaska i izlaska iz Evropske unije (EES), koji propisuje da vozači iz zemalja van EU mogu boraviti najviše 90 dana u okviru svakih 180 dana na teritoriji Šengena.

Prevoznici kao problem ističu i, kako kažu, neadekvatan odnos Evropske komisije i država Šengenske zone prema profesionalnim vozačima, kao i ograničenja koja im se nameću tokom obavljanja posla.Organizatori navode da je cilj protesta skretanje pažnje javnosti na teškoće sa kojima se suočava transportni sektor, ali i pokretanje dijaloga sa relevantnim evropskim institucijama. Profesionalni vozači upozoravaju da su izloženi riziku od novčanih kazni, hapšenja, deportacije ili zabrane ulaska u Šengen, iako obavljaju redovne poslove u međunarodnom drumskom transportu.

Kako je ranije najavljeno, blokada se odnosi isključivo na teretni saobraćaj, dok putnički prelazi neće biti obuhvaćeni. Organizatori su saopštili da će protest trajati najmanje sedam dana.

Prevoznici upozoravaju da bi, ukoliko se ne promeni odnos prema profesionalnim vozačima i transportnim kompanijama, sredinom aprila moglo doći do prekida lanaca snabdevanja, što bi ugrozilo stabilnost tržišta i redovno snabdevanje robom.

Smanjena proizvodnja, kašnjenje i zatvaranje fabrika

Sa ovom procenom saglasan je i profesor Ljubodrag Savić, koji je objasnio kakve bi posledice produžene blokade mogle imati po privredu Srbije.

- Srbija ima prilično visok procenat izvoza koji u najvećoj meri ide u Evropsku uniju. S druge strane, imamo i uvoz. Ako granice budu blokirane neće biti omogućen transport i doći će do kašnjenja isporuke i iz Srbije, ali i isporuke iz EU u Srbiju.To će dovesti do smanjenja proizvodnje, kašnjenja u proizvodnji, a možda čak i zatvaranja ili delimičnog zatvaranja nekih fabrika. Biće negativnih posledica i na rast BDP-a i na plaćanje doprinosa, odnosno plata radnika - kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić.

On naglašava da će se nedostatak isporuka i nabavki direktno odraziti na poslovanje preduzeća.

- Odraziće se na domaća izvozna, kao i strana preduzeća koja u Srbiju dovoze sirovine, a sa druge strane isporučuju komponente, na primer u Nemačku. Ako nema fizičkog transporta, to će osetiti i srpske kompanije koje su deo nemačkih kompanija ili nekih drugih iz EU. Takođe, to je šteta za aktivnost, troškove proizvodnje i ukupnu proizvodnju i za Nemačku i druge zemlje. Ukoliko potraje, blokada će ozbiljno pogoditi sve zemlje u regionu, ne samo Srbiju - rekao je Savić i dodao da što duže traje blokada, to će šteta po privredu Srbije biti veća.

Rast troškova prevoza bi se brzo prelio i cenu robe

Dr Veljko M. Mijušković ističe da bi dugotrajniji protesti i blokade prema Šengenu vrlo brzo ostavili vidljive posledice po domaću ekonomiju.

- Više od 65-70 odsto ukupne robne razmene Srbije sa inostranstvom odvija se drumskim putem, a Evropska unija učestvuje sa oko 62-3 odsto u ukupnom izvozu, što znači da svako ozbiljno usporavanje na granicama direktno pogađa ključne izvozne tokove. Na najfrekventnijim prelazima dnevno prođe roba čija se vrednost meri desetinama miliona evra, pa već višednevna blokada može da 'zamrzne' robne tokove vredne preko 100 miliona evra - upozorava dr Veljko M. Mijušković sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

On dodaje da bi industrije koje posluju po principu „just-in-time“ mogle da se suoče sa prekidima proizvodnje već nakon tri do pet dana zbog nedostatka repromaterijala i komponenti.

- U transportnom sektoru troškovi bi rasli zbog stajanja vozila, penala i alternativnih ruta, što bi moglo povećati cenu prevoza za 3-5 odsto, a taj rast bi se brzo prelio i na krajnje cene robe. Trgovinski lanci bi, u slučaju dužih zastoja, mogli da se suoče sa problemima u snabdevanju određenim kategorijama proizvoda, posebno sveže i uvozne robe. Na mesečnom nivou, produžena blokada bi mogla da smanji izvoz za više stotina miliona evra i negativno utiče na industrijsku proizvodnju. Dugoročno, narušavanje pouzdanosti transportnih tokova slabi konkurentnost Srbije kao tranzitne i izvozne ekonomije i podstiče kompanije da traže alternativne logističke pravce ili lokacije - kaže Mijušković.

Apel domaćih institucija

Povodom protesta udruženja prevoznika sa Zapadnog Balkana zbog primene sistema ulaska i izlaska u Šengen, Evropska komisija saopštila je da „pažljivo prati situaciju i da je u kontaktu sa partnerima iz regiona“.

Privredna komora Srbije i Eurochambers, organizacija koja okuplja privredne komore širom Evrope, uputili su pismo institucijama Evropske unije i vladama država članica. U dopisu se ukazuje na dugogodišnji problem primene pravila o ograničenju boravka od 90 dana u okviru 180 dana za profesionalne vozače.

Navodi se da se više od 60 odsto ukupne trgovinske razmene regiona odvija sa Evropskom unijom, zbog čega kašnjenja u transportu ozbiljno ugrožavaju logističke lance, poslovne odnose i ugovorne obaveze, kako kompanija sa Zapadnog Balkana, tako i firmi iz EU.

Rešenja predložena u apelu

  • uvođenje jedinstvene posebne vize ili dozvole za profesionalne vozače, važeće u celoj Šengenskoj zoni
  • povećanje dozvoljenog broja dana boravka u okviru pravila 90/180
  • privremeno izuzimanje profesionalnih vozača iz EES sistema dok se ne pronađe trajno sistemsko rešenje

BONUS VIDEO