Da li je sektor mlekarstva zaista pred slomom ili je reč o snažnom tržišnom pritisku koji pogađa čitavu Evropu? U moru bombastičnih izjava i pojedinačnih primera, ključno je razdvojiti podatke od političke i medijske dramatizacije i sagledati kompletnu sliku na osnovu brojki i konkretnih mera koje se već sprovode.


U javnosti je plasirano više tvrdnji o stanju u sektoru mlekarstva koje zahtevaju razdvajanje činjenica od interpretacija.

 1. Tvrdnja da je sektor u kolapsu i da je sistem pred slomom.

Postoji pad otkupnih cena sirovog mleka, ali on je deo širih evropskih i globalnih kretanja. Srbija nije izolovana od tržišnih pritisaka, uključujući jeftiniji uvoz iz EU, smanjenu konkurentnost na regionalnim tržištima i pad domaće potrošnje. Uprkos tome, sistem funkcioniše. Država sprovodi snažan paket podrške: 19 dinara premije po litru, 55.000 dinara po kravi, 100.000 dinara za junice prvotelke, podsticaje po hektaru i povraćaj investicija od 50 do 70 procenata. Proizvodni rezultati pokazuju rast prerade domaćeg mleka u 2025. u odnosu na ranije godine. Problemi postoje, ali opisivati stanje kao slom sistema nije precizno.

 2. Tvrdnja da se otkup masovno otkazuje i da mleko nema gde da se preda.

Otkup funkcioniše i mlekare redovno preuzimaju mleko. Postoje sporadični slučajevi, ali nema sistemskog prekida. U pojedinim slučajevima proizvođači i mlekare dogovorno smanjuju količine kroz prilagođavanje proizvodnje, što je standardna praksa. Država nastoji da obezbedi otkup svake litre, a malim gazdinstvima se preporučuje usmeravanje dela proizvodnje u proizvode sa većom dodatom vrednošću.

 3. Tvrdnja da je od 2012. izgubljeno više od polovine mlečnih krava.

Stočarstvo beleži pad duže vreme, ali fond nije prepolovljen. U Srbiji je oko 355.000 muznih krava, uz ukupno oko 725.000 grla goveda. Istovremeno raste produktivnost po grlu, pa je ukupna prerada mleka danas veća nego 2015. godine. Važniji je ukupan obim proizvodnje nego sam broj grla.

 4. Tvrdnja da je cena pala sa 85 na 25 dinara po litru.

Cena od 25 dinara nije opšti prosek već izolovani slučajevi kod najmanjih proizvođača. Cena od 85 dinara nikada nije bila prosečna, već kratkotrajna i ograničena na mali broj proizvođača vrhunskog kvaliteta 2022. Prosečna cena je 2022. bila oko 47 dinara, a početkom 2026. oko 51 dinar, dok najbolji proizvođači dobijaju oko 60 dinara. Uz premije i podsticaje, realni prihod je veći nego što se često prikazuje.

 5. Tvrdnja da uvođenje prelevmana momentalno rešava problem.

Prelevman može ublažiti pritisak, ali nije zabrana uvoza i mora biti usklađen sa međunarodnim sporazumima. Ne rešava ključne troškove proizvodnje poput hrane, energenata i produktivnosti. Uvoz mlečnih proizvoda je u padu, a 2025. nije uvezena nijedna cisterna sirovog mleka za preradu.

 6. Tvrdnja da će mleko u prahu biti bačeno i da je novac izgubljen.

Sušenje mleka je standardna stabilizaciona mera u uslovima viška. Postoje zalihe koje su skuplje od uvoznih, ali nema potvrđenih podataka da će biti uništene.

 7. Tvrdnja da se konzumno mleko pravi od mleka u prahu.

To nije tačno. Mleko u prahu se koristi uglavnom u konditorskoj industriji i u malim procentima za tehnološke korekcije u fermentisanim proizvodima. Kontrole su pokazale da se konzumno mleko ne proizvodi od mleka u prahu. Tehnološki je moguće, ali ekonomski neisplativo u redovnim uslovima.

 8. Tvrdnja da je uvoz isključivi uzrok problema.

Situacija je složenija. Na tržište utiču cene u EU, troškovi stočne hrane, sušne godine i struktura proizvodnje. Uvoz je jedan faktor, ali nije jedini. Podaci pokazuju kontinuirani pad uvoza od 2022. do 2025.

 9. Poređenje cene mleka sa cenom bananice ili flaširane vode.

Otkupna cena je cena sirovine, dok su bananica i voda finalni proizvodi sa dodatom vrednošću. Cena od 20 do 25 dinara jeste problem za one koji je imaju, ali nije dominantna na nivou Srbije.

Sektor je pod tržišnim pritiskom, ali sistem funkcioniše

Problemi su realni i zahtevaju dijalog i sistemska rešenja. Država povećava podsticaje i otvorena je za razgovor, ali trajna stabilnost može doći samo kroz kombinaciju tržišnih mera, povećanje produktivnosti i dugoročnu politiku, a ne kroz pojednostavljene ili populističke zahteve.

Sistem mlekarstva funkcioniše i otkup mleka se redovno sprovodi, iako sektor trpi snažan tržišni pritisak i pad otkupnih cena. Problem proizvođača je realan i država ga priznaje, zbog čega kroz premije po litru, podsticaje po grlu i investicionu podršku ulazi kao finansijski partner u stabilizaciju sektora. Pad cena nije izolovan slučaj Srbije već deo šire evropske dinamike, pa pojedinačni teški primeri ne predstavljaju sliku čitavog sistema. Odgovorna politika mora se zasnivati na podacima i sagledavanju ukupnih tržišnih okolnosti.

Institucije su otvorene za dijalog, ali odluke se ne mogu donositi pod pritiskom i kroz ultimatume. Podrška poljoprivredi jeste strateška, ali mora biti finansijski održiva i usmerena ka dugoročnoj stabilnosti, a ne kratkoročnim populističkim rešenjima. Sektor već pokazuje solidarnost kroz zajedničko prilagođavanje proizvodnje, a trajno rešenje zahteva kombinaciju tržišnih mera, podrške proizvođačima i povećanje produktivnosti. Cilj je stabilan i održiv sistem koji štiti i proizvođače i širu ekonomiju.

Stanje u mlekarskom sektoru Srbije i EU

Podaci iz Evropske unije pokazuju da se pad otkupnih cena i višak mleka ne dešavaju samo u Srbiji. EU beleži rast proizvodnje, pad cena sirovog mleka i pritisak zaliha, što se direktno preliva i na naše tržište. Zato je važno uporediti kretanja u Srbiji i EU, kako bi se jasno videlo da je reč o širem tržišnom trendu, a ne o izolovanom problemu domaćeg sektora.








Grafikoni pokazuju jasnu sliku

Mesečni ulaz sirovog mleka u mlekare 2023–2025

Grafikon pokazuje da je uprkos turbulencijama na tržištu došlo do rasta ukupnog ulaza sirovog mleka u mlekare, pri čemu je u decembru 2025. godine zabeležen rast od 13,2% u odnosu na decembar 2023. godine. To ukazuje da domaća proizvodnja nije u padu, već da sistem funkcioniše i u uslovima pritiska na cene. Povećani ulaz mleka dodatno pojačava pritisak na otkupnu cenu, jer veća ponuda u uslovima slabije tražnje neminovno utiče na tržišne odnose.

Napomena: Oscilacije u proizvodnji mleka su prirodne i imaju svoj redovan godišnji ciklus, zbog čega ulaz nije ravna linija. Svake godine najveća proizvodnja je u periodu februar–maj, nakon čega sledi blago opadanje do septembra.

 

Kretanje prosečne cene sirovog mleka – Nemačka (Bavarska) i Srbija

Poređenje pokazuje da je tržišni pad cene prisutan i u Srbiji i u Nemačkoj, što potvrđuje da se ne radi o lokalnom, već o širem evropskom trendu.

Međutim, kada se na srpsku otkupnu cenu dodaju podsticaji, premija od 19 dinara po litru mleka i 55.000 dinara za svaku kvalitetnu priplodnu kravu, realna cena za litar mleka u Srbiji je veća za oko 30 dinara nego u Bavarskoj.

Bavarska je uzeta u obzir jer je u pitanju region sa tradicionalno jakom proizvodnjom mleka, ali sličan trend bi postojao i u poređenju sa drugim zemljama EU, koje ne daju posebne podsticaje za ovu vrstu proizvodnje. Ako bi se poredili sa Litvanijom, Estonijom, Holandijom ili Danskom, razlika u ceni bila bi još izraženija.

U ovo nije uračunat podsticaj od 100.000 dinara za svaku priplodnu junicu prvotelku.

Pad otkupne cene – Nemačka (Bavarska) i Srbija septembar 2025 – februar 2026

Procentualni pad otkupne cene mleka u tom periodu u Nemačkoj iznosi 25,32%, dok je u Srbiji znatno manji, 8,29%.

Ova razlika ukazuje da je domaće tržište relativno stabilnije u odnosu na jedno od najrazvijenijih evropskih tržišta mleka. To takođe pokazuje da su mere podrške i direktne subvencije u Srbiji imale ublažavajući efekat na pad cena.

Spot cene sirovog mleka – Francuska, Nemačka, Poljska februar 2025 / februar 2026

U svim posmatranim zemljama zabeležen je značajan pad spot cena u periodu od godinu dana. U Nemačkoj je cena pala sa 49 na 18, u Francuskoj sa 48 na 22, dok je i u Poljskoj prisutno snažno sniženje.

Ovo pokazuje da se evropsko tržište suočava sa ozbiljnim viškovima i pritiskom na cene, što neminovno utiče i na regionalna tržišta, uključujući Srbiju. Upravo od tih viškova mleka proizvode se mleko u prahu, sirevi i maslac, koji se potom izvoze u zemlje regiona i predstavljaju snažnu konkurenciju na tržištima na koja Srbija tradicionalno izvozi.

 

Prosečna cena mleka u EU – 2025. u odnosu na prosek 2021–2025

Grafikon pokazuje da su cene po mesecima u 2025. godini u konstantnom padu. Posebno je to izraženo od septembra, a u novembru cena pada ispod četvorogodišnjeg proseka.

To ukazuje da je tržište ušlo u fazu korekcije nakon perioda izuzetno visokih cena tokom 2022. i 2023. godine. Ova normalizacija cena predstavlja strukturni proces na nivou cele EU, a ne izolovani problem jedne države.


Spot cene mleka u EU 2021–2026 – cena na početku 2026. godine



Višegodišnji prikaz jasno pokazuje cikličnost tržišta viškova mleka. Nakon visokih cena i snažnog rasta tokom 2022. godine, kao i postepene stabilizacije tokom 2023. i 2024, uočava se značajan pad od jula 2025, koji se nastavio i u januaru 2026. godine.

Cena na početku 2026. godine je istorijski najniža u poslednjih pet godina. Ono što ohrabruje jeste blagi rast početkom februara, što daje osnov za umereni optimizam u pogledu oporavka i stabilizacije tržišta.


Prosečna cena sirovog mleka u Srbiji 2020–2026

Višegodišnji prikaz kretanja cene sirovog mleka u Srbiji pokazuje da je najviša prosečna cena zabeležena 2023. godine, nakon perioda manjkova mleka koji su se javili u drugoj polovini 2022.

Može se zaključiti da su tokom 2023. i 2024. godine, kada se cene svedu na isti kvalitet mleka u Srbiji i EU, prosečne cene sirovog mleka u Srbiji bile više od proseka u EU.