Cene nafte su danas zabeležile najveći rast za poslednje četiri godine zbog sukoba na Bliskom istoku nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael napale Iran tokom vikenda, a na tržištu je zavladao strah da bi zatvaranje Ormuskog moreuza između Irana i Omana moglo da izazove velike globalne poremećaje u isporukama energenata.

Nastavlja se sukom širom Bliskog istoka, a Iran je izveo napad i na bazu Velike Britanije na Kipru.

U međuvremenu, naftni kartel OPEK plus se u nedelju složio da poveća proizvodnju za 206.000 barela dnevno u aprilu, okončavajući tromesečnu pauzu, ali znatno ispod 411.000–548.000 barela dnevno koji su ranije razmatrani.

Evropski indeksi su zbog krize sa Bliskog istoka pale sa rekordnih nivoa koji su registrovani prošle nedelje.

Indeks Frankfurtske berze DAX je danas u 10.00 sati pao za 2,32 odsto na 24.729,24 poena, francuski CAC 40 za 1,92 odsto na 8.413,92 poena, britanski FTSE 100 za 1,02 odsto na 10.799,84 poena, dok je moskovski MOEX porastao za 1,74 odsto na 2.847,19 poena.

Vrednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je na zatvaranju berzi u petak pala za 1,05 odsto na 48.977,92 poena, S&P 500 za 0,43 odsto na 6.878,88 poena, a vrednost indeksa Nasdaq za 0,92 odsto na 22.668,21 poen.

Evropski fjučersi gasa za april su se danas na otvaranju berze TTF prodavali po ceni od 38,050 evra za megavat-sat.

Prema aktuelnim podacima, cena sirove nafte je porasla za 9,17 odsto na 73,137 dolara, a cena nafte Brent za 9,81 odsto na 79,872 dolara.

Cena zlata je porasla na 5.412,64 dolara za trojsku uncu, a cena pšenice na 5,9332 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,17012 dolara, što je za 0,93 odsto manje nego na početku trgovine.

Skače i cena gasa, u Evropi povećane za 28 posto

Cene prirodnog gasa u Evropi naglo su porasle danas, pri čemu su referentni fjučersi skočili i do 28 odsto nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i prekida brodskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, što je izazvalo strah od ozbiljnog poremećaja globalnog snabdevanja energentima.

Tankeri su tokom vikenda uglavnom prestali da prolaze kroz ključni moreuz između Irana i Omana kojim se transportuje oko petina svetskog izvoza tečnog prirodnog gasa (LNG), prenosi Blumberg. 
 Pored toga, porasle su i cene nafte, što dodatno ukazuje na zabrinutost tržišta zbog mogućeg poremećaja energetskih tokova.

Evropa je posebno izložena ovom riziku, jer su zalihe gasa trenutno niže nego što je uobičajeno za ovo doba godine. 

Grejna sezona se bliži kraju, ali evropske zemlje moraju tokom leta da uvezu velike količine tečnog prirodnog gasa kako bi obnovile rezerve za sledeću zimu, što ih čini ranjivim na globalne poremećaje.

Analitičari upozoravaju da bi duže zatvaranje Ormuskog moreuza moglo da izazvove ozbiljan cenovni šok. 

Prema proceni banke Goldman Saks, jednomesečni prekid transporta kroz ovaj prolaz mogao bi da udvostruči cena gasa u Evropi.

Situacija predstavlja najveći potencijalni rizik za tržište gasa od početka rata u Ukrajini 2022. godine, koji je već izazvao velike promene u globalnim energetskim tokovima. 

Najveći deo LNG iz Persijskog zaliva ide ka Aziji, ali svaki poremećaj povećava konkurenciju za alternativne izvore, što automatski podiže cene i u Evropi.

Dodatni pritisak dolazi od odluke velikih pomorskih osiguravajućih klubova da obustave pokriće ratnih rizika za brodove koji ulaze u Persijski zaliv, što dodatno obeshrabruje transport i povećava neizvesnost na tržištu.

Sukob je eskalirao nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda napali ciljeve u Iranu, dok je Teheran uzvratio napadima na američke baze u okolnim zemljama.