Godina 2025. je za kinesku privredu, barem prema zvaničnim podacima, bila veoma uspešna. Druga najveća svetska ekonomija ostvarila je cilj od pet odsto rasta BDP-a, izvoz je ostao stabilan, a industrijska proizvodnja pokazala je otpornost, saopštio je Peking. Ipak, ispod površine situacija je znatno složenija.

Kina se i dalje suočava sa dubokom krizom na tržištu nekretnina, zategnutim trgovinskim odnosima sa Sjedinjenim Državama i još jednim problemom koji bi mogao biti još teži: sve veći broj mladih Kineza gubi poverenje u svoju ekonomsku budućnost.

Mnogi milenijalci i pripadnici generacije Z smanjuju potrošnju i karijerne ambicije jer osećaju da im se put ka stabilnom životu srednje klase sve više urušava. Obećanje dugoročne finansijske sigurnosti slabi, baš kao i tržište nekretnina, koje je godinama bilo temelj kineskog modela rasta.

"Iako formalno nema recesije, ova generacija doživljava mnoge njene simptome, posebno kada je reč o nezaposlenosti", kaže Zak Dihtvald, osnivač istraživačke kompanije "Young China Group".

Diplome više ne garantuju sigurnost

Nezaposlenost mladih u Kini iznosi oko 17 odsto, a stvarna situacija verovatno je još složenija jer mnogi prihvataju poslove koje nisu planirali da rade.

Kineske društvene mreže prošle godine preplavili su komentari nakon što je doktor nauka objavio da radi kao dostavljač hrane, a gasna kompanija oglasila zapošljavanje diplomiranih i postdiplomskih studenata – za posao očitavanja brojila. "Visoko obrazovanje postalo je dostupnije nego ikad, ali povrat od diplome ne prati taj trend", kaže Zhou Yun, sociološkinja sa Univerziteta Michigan.

Kako se mladi suočavaju sa stanjem u privredi koja više ne garantuje stalan napredak, njihovo ponašanje sve više oblikuje mentalitet oskudice. Oprez zamenjuje optimizam i počinju da odlažu trošenje novca, piše "Biznis insajder".

Ovakav obrazac podseća na "izgubljene decenije" Japana, period dugotrajne stagnacije u kojem su potrošači smanjivali potrošnju očekujući pad cena, čime su dodatno usporavali privredni rast. To, međutim, ne znači da je Kina nužno na putu japanskog scenarija. Dihtvald ističe da je 2025. godina bila stabilnija od perioda neposredno nakon pandemije i problem, kaže, nije kolaps privrede, već kolebanje i gubitak poverenja.

Očekivani potrošački bum nije se dogodio

Kada je Kina krajem 2022. ukinula pandemijske restrikcije, ekonomisti su očekivali talas tzv. osvetničke potrošnje, odnosno njen nagli rast nakon dugog perioda zatvaranja. Međutim, taj talas nije došao.

Nakon kratkog oporavka početkom 2023. godine, potrošnja se ponovo usporila, a rast maloprodaje znatno je niži od dvocifrenih stopa, uobičajenih pre pandemije. U decembru prošle godine rast maloprodaje iznosio je samo 0,9 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, što je najsporije od ponovnog otvaranja privrede.

Tokom devetodnevne proslave lunarne Nove godine, jednog od najvažnijih perioda za potrošnju u Kini, broj putovanja i ukupni prihodi od turizma porasli su za 5,7 odsto, ali je prosečna potrošnja po putovanju čak blago pala, što pokazuje da su potrošači i dalje oprezni.

Mladi prelaze sa luksuza na štednju

Posebno je primetan pad potrošnje među mlađim milenijalcima i generacijom Z. Nekada veliki potrošači luksuznih brendova, poput "Loj Vitona" ili "Gučija", sve češće biraju skromnije proizvode ili čak alternativne oblike štednje, poput malih zlatnih poluga ili kolekcionarskih figurica.

Kineski potrošači sada čine oko petinu globalne prodaje luksuznih brendova, a na vrhuncu su činili gotovo trećinu.

Ova promena predstavlja oštar zaokret u odnosu na period pre pandemije, kada se govorilo o takozvanoj moonlight tribe generaciji, mladima koji bi do kraja meseca potrošili sav prihod. "Za takvo ponašanje potrebna je vera da ćete sledećeg meseca imati posao i da će budućnost biti barem jednako dobra kao sadašnjost", kaže Dihtvald.

Neverovatni primeri

Veliki deo tog optimizma nestao je sa padom tržišta nekretnina. Decenijama je kineski san bio veoma sličan američkom: dobro obrazovanje, stabilan posao, kupovina stana i ulazak u srednju klasu. Stan je bio simbol finansijske sigurnosti i često preduslov za brak.

"Mnogi mladi su verovali da je kupovina stana njihova karta za sigurnost", kaže Dihtvald. 'Ali ako ste ga kupili pre nekoliko godina, velika je verovatnoća da ste danas u gubitku. "Cene novih stanova u Kini padaju gotovo svakog meseca od sredine 2022, a ukupno su pale oko 20 odsto od vrhunca 2021. godine.

Nekretnine su pritom činile čak trećinu kineskog BDP-a, znatno više nego u Sjedinjenim Državama, gde taj sektor učestvuje sa manje od petine. Pad tog tržišta uticao je na osećaj sigurnosti među mladima i takvo raspoloženje jasno se vidi i na društvenim mrežama. Poslednjih godina popularnost su stekli internet pokreti kao što je lying flat (ležati ravno), koji simbolizuje odustajanje od preteranog rada i društvene konkurencije.

Pokret se pojavio 2021. godine kao tiha pobuna protiv kineske radne kulture poznate kao 9-9-6, što znači rad od 9 ujutru do 9 uveče šest dana u nedelji. Za neke je taj stav prerastao u šire odustajanje od ambicija, a pojavili su se i trendovi poput rat people (ljudi pacovi), gde nezaposleni mladi provode dane uglavnom u krevetu, gledajući sadržaj na telefonu i naručujući jeftinu hranu. Postoje čak i slučajevi onih koji rade kao "deca sa punim radnim vremenom", primajući novac od roditelja za kućne poslove.

Kineski ekonomista Gao Shanwen izazvao je veliku pažnju kada je na investitorskoj konferenciji izjavio da je Kina "zemlja živahnih starijih i bezvoljnih mladih", a njegove izjave ubrzo su uklonjene sa interneta.

Problem za ceo svet

Slaba potrošnja u Kini više nije samo domaći problem. Globalne kompanije godinama su računale na kineske potrošače kao jedan od glavnih izvora svetske tražnje, i to za luksuzne proizvode, automobile, putovanja i brojne druge sektore.

Ako kineski potrošački motor nastavi da usporava, posledice bi se mogle osetiti širom sveta. 'Usporavanje kineskog privrednog rasta ostaje jedan od ključnih rizika za globalni BDP i međunarodnu trgovinu', kaže Rajiv Biswas, ekonomista i direktor kompanije "Asia-Pacific Economics".

Kineski model rasta, koji se trenutno oslanja na izvoz i industriju, možda je dovoljan da održi stabilne makroekonomske pokazatelje, ali ne može zameniti snažnu domaću potrošnju, na koju su globalne kompanije godinama računale. A bez poverenja mladih potrošača, koji bi trebalo da budu pokretač budućeg rasta, ni ekonomski podsticaji neće brzo promeniti ponašanje, piše Business Insider.