Plan države kada je reč o penzionerima sa najmanjim primanjima postaje sve jasniji – sprema se pomoć upravo za one najstarije građane koji danas žive sa najmanje novca. Od ukupno oko 1,6 miliona penzionera u Srbiji, najveći broj prima prosečnu penziju koja iznosi 56.843 dinara, dok su na samom dnu lestvice bivši poljoprivrednici i zanatlije, čija su primanja najniža. Na drugoj strani nalaze se penzioneri sa najvećim primanjima, pa tako 72 korisnika u Srbiji mesečno prima po 230.145 dinara.

Poslednjih godina penzioneri u Srbiji dobijali su više razloga za zadovoljstvo, jer su njihova primanja rasla iz godine u godinu. Tokom jedne godine imali su više povećanja, kako kroz redovna usklađivanja penzija i zarada, tako i kroz vanredna povećanja. Ipak, ono što mnogi među najstarijim građanima primećuju jeste da ista procentualna povećanja ne znače i isti stvarni dobitak za sve. Oni koji imaju najmanje penzije, i kada dođe do povećanja, dobijaju i najmanji iznos na računu.

Upravo zato pitanje nejednakosti među penzionerima sve više dolazi u fokus. Penzioneri sa najnižim primanjima godinama su, proporcionalno gledano, ostajali na začelju i kada su povećanja u pitanju. Međutim, sada bi to moglo da se promeni.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ga brine rastuća nejednakost, odnosno sve izraženije razlike između bogatih i siromašnih, što se jasno vidi i kroz iznose penzija. On je najavio da država želi da pomogne penzionerima sa najmanjim primanjima, ali tako da to ne ide na štetu onih koji imaju veće penzije i koji su ih zaradili tokom svog radnog veka.

Vučić je istakao da želi da se pronađe način da se pomogne onima čija su primanja ispod 45.000 dinara. Da li će ta pomoć biti realizovana kroz dodatna davanja baš onim penzionerima kojima je podrška najpotrebnija ili će država primeniti neki drugi model, za sada nije precizirano.

Prema podacima Fonda PIO, prosečna penzija u januaru 2026. godine, nakon povećanja od 12,2 odsto koje je usledilo u decembru prošle godine, iznosi 56.843 dinara.

Najniža zakonska penzija posle poslednjih usklađivanja sada iznosi 31.092 dinara za penzionere iz kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti, dok najniža poljoprivredna penzija iznosi oko 24.443 dinara. Uprkos svim korekcijama, više od 300.000 penzionera u Srbiji i dalje prima najniže penzije. Među njima je najviše poljoprivrednih penzionera, ali i bivših radnika sa niskim zaradama ili onih koji nisu imali pun radni staž.

Na drugom kraju skale nalaze se penzioneri sa najvišim primanjima. Prema podacima Fonda PIO, svega 72 osobe u Srbiji ostvaruju maksimalnu penziju od 230.145 dinara mesečno, dok penzije veće od 100.000 dinara prima oko 5,2 odsto penzionera. Jednostavna računica pokazuje da je razlika između najniže i najviše penzije u Srbiji gotovo 200.000 dinara.

Ti podaci jasno ukazuju na velike razlike između najnižih i najviših penzija, ali i na duboke socijalne nejednakosti unutar samog penzionog sistema. Iako bi visina penzije, makar u teoriji, trebalo da zavisi od dužine radnog staža i visine uplaćenih doprinosa, zakon u ovoj oblasti postavlja jasna ograničenja. Tako je propisano da lični koeficijent za obračun penzije ne može biti veći od 3,8, dok se pri obračunu uzima najviše 45 godina radnog staža.

Zbog toga je i najviša penzija zakonski ograničena i, prema članu 78 Zakona o PIO, ona ne može da pređe 286.368,57 dinara mesečno, bez obzira na to kolike je doprinose neko uplaćivao tokom svog radnog veka. U Fondu PIO ovakva ograničenja objašnjavaju potrebom da se očuvaju stabilnost i održivost penzionog sistema, dok kritičari i deo korisnika smatraju da takav model ne uzima u dovoljnoj meri u obzir individualne doprinose i realna očekivanja ljudi koji su decenijama izdvajali najveće iznose.

Predsednik Saveza penzionera Vojvodine Milan Nenadić ocenjuje da velike razlike u penzijama proističu iz još većih razlika u zaradama koje su postojale tokom radnog veka.

  • Ako se penzije određuju u skladu sa zaradama i usklađuju sa rastom plata, onda je normalno da postoje velike razlike u visini penzija. Velika razlika između najniže i najviše penzije proizilazi upravo iz razlike u zaradama. Tu nema velike mudrosti. Nema drugog načina da se penzije određuju u skladu sa zakonom osim na osnovu zarada i tako se radi svuda u svetu. Visina penzije proizilazi iz visine zarade i tako treba i da bude - rekao je Nenadić.

Podsetimo, prema podacima Fonda PIO, u Srbiji danas ima oko 1,66 miliona korisnika penzija.

Pored redovnih povećanja i najava novih modela pomoći, država je i tokom prethodne godine izdvajala značajna sredstva za podršku najstarijima. Tokom 2025. godine izdvojeno je 1,4 milijarde dinara, a taj novac iskorišćen je za desetodnevni oporavak 22.000 penzionera u banjama, kao i za više od 94.000 paketa solidarne pomoći namenjenih upravo korisnicima sa najnižim primanjima, čime je obuhvaćeno više hiljada najugroženijih građana.