To se dogodilo nakon što je Iran u subotu saopštio da ponovo zatvara Ormuski moreuz za komercijalne brodove i da će svaki brod koji mu se približi biti meta.

Globalna referentna cena nafte porasla je za 5,4% na 95,27 dolara (£70,62) po barelu, dok je američka referentna cena bila viša za 5,9% i iznosila 88,79 dolara.

Energetska tržišta beleže velike oscilacije otkako su SAD i Izrael napali Iran 28. februara, a Teheran odgovorio pretnjama da će gađati brodove u moreuzu, kroz koji prolazi oko 20% svetske nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG).

U petak su cene nafte pale za 9% nakon što je Iran saopštio da će Ormuski moreuz biti „potpuno otvoren“ za komercijalne brodove tokom ostatka primirja koje je bilo dogovoreno.

Tramp je rekao da će njegovi predstavnici u ponedeljak biti u Pakistanu radi pregovora. Zvaničnik Bele kuće naveo je da će američku delegaciju predvoditi potpredsednik Džej Di Vens.

Međutim, iranski državni mediji saopštili su da Teheran „za sada nema planove da učestvuje“ u razgovorima, iako iranski zvaničnici još nisu razjasnili stav zemlje.

„Tržišta nafte nastavljaju da osciluju kao odgovor na promenljive objave na društvenim mrežama iz SAD i Irana, umesto na realne uslove na terenu koji i dalje otežavaju brz oporavak protoka nafte“, rekao je analitičar Sol Kavonik iz finansijske kompanije MST Marquee za BBC.
„Ovo je deo pregovora koji se odvijaju u realnom vremenu u Ormuskom moreuzu“.

Šanti Kelemen, kopredsednica za investicije u kompaniji 7 Investment Management, izjavila je da na tržištu postoji „određeni zamor“ zbog stalnih promena situacije.

„Mislim da je tržište prestalo da veruje rečima i da će više gledati dela“, rekla je za BBC.

Ormuski moreuz ostao je zatvoren u nedelju, dan nakon što je Iranska revolucionarna garda (IRGC) saopštila da prekida privremeno otvaranje, navodeći da američka blokada krši uslove primirja. Iran je poručio da će ostati zatvoren dok SAD ne ukinu pomorsku blokadu.

Tramp je u petak rekao da će pomorska blokada trajati dok se ne postigne sporazum između dve zemlje.

Cene energije beleže nestabilno trgovanje od početka sukoba sa Iranom.

Brent nafta, referentna cena za naftne fjučerse, trgovala se oko 70 dolara po barelu pre sukoba. Dana 9. marta dostigla je skoro 120 dolara.

Fjučers ugovori su sporazumi o kupovini ili prodaji imovine po unapred određenoj ceni na određeni datum u budućnosti. Brent fjučers koji se trenutno kotira odnosi se na isporuku sirove nafte u junu.

Sukob je izazvao globalnu energetsku krizu sa naglim rastom cena, dok se neke zemlje suočavaju sa nestašicama goriva.

Azija je posebno pogođena, jer region zavisi od isporuka koje obično prolaze kroz Ormuski moreuz za oko 90% svojih energetskih potreba.

Vlade su naložile zaposlenima da rade od kuće, skratile radnu nedelju, proglasile državne praznike i ranije zatvorile univerzitete kako bi sačuvale zalihe energije.

Neke zemlje jugoistočne Azije, uključujući Singapur i Tajland, pozvale su građane da smanje korišćenje klima-uređaja kako bi uštedeli energiju.

Čak i Kina - za koju se smatra da ima rezerve ekvivalentne tromesečnom uvozu - preduzima mere, ograničavajući rast cena goriva dok se građani suočavaju sa skokom cena od 20%.

Avio-kompanije širom regiona najavile su mere kako bi se izborile sa rastućim cenama avionskog goriva.

Prošle nedelje, direktor Međunarodne agencije za energetiku upozorio je da Evropa ima „možda šest nedelja zaliha avionskog goriva“.

Fatih Birol rekao je za AP da bi uskoro moglo doći do otkazivanja letova ako zalihe ostanu blokirane.

BONUS VIDEO