Koncept kraće radne nedelje sve je prisutniji u evropskim državama, gde se kroz različite modele pokušava pronaći ravnoteža između poslovnog i privatnog života. U nekim zemljama, poput Slovenije, stariji radnici već imaju mogućnost da biraju fleksibilnije oblike rada, uključujući kraće radne dane ili produžene vikende.

Istovremeno, sve veći broj država, među kojima su Nemačka, Velika Britanija, Portugalija, Island, Švedska, Francuska, Španija i Poljska, razmatra ili testira modele koji podrazumevaju smanjenje broja radnih dana uz zadržavanje produktivnosti.

U Srbiji se, međutim, i dalje vodi rasprava o tome da li je takav model primenljiv u domaćoj privredi i u kojoj meri bi mogao da utiče na ekonomiju i tržište rada.

Predstavnici sindikata smatraju da je savremeni trenutak, obeležen razvojem tehnologije i veštačke inteligencije, otvorio prostor za preispitivanje tradicionalnog osmočasovnog radnog dana koji traje više od jednog veka. Prema njihovim ocenama, povećanje efikasnosti i tehnološki napredak omogućavaju da se isti ili veći obim posla obavi u kraćem vremenu.

Takođe se ističe da kraće radno vreme može doneti značajne benefite, kako za zaposlene, tako i za poslodavce. Radnici bi imali više vremena za porodicu, odmor i lični život, dok bi odmorniji zaposleni potencijalno bili i produktivniji. Pored toga, pojedine analize ukazuju i na moguće pozitivne efekte po životnu sredinu zbog smanjenja ukupne potrošnje resursa i transporta.

S druge strane, predstavnici poslodavaca naglašavaju da ključ nije u pukom skraćivanju radne nedelje, već u povećanju produktivnosti. To podrazumeva ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju, modernizaciju poslovnih procesa i unapređenje organizacije rada.

Prema njihovim stavovima, kvalitet rada i efikasnost zaposlenih važniji su od broja radnih sati, a savremeno tržište sve više ide u pravcu rezultata, a ne vremena provedenog na poslu.

Poslodavci takođe ukazuju da se tržište rada značajno promenilo u poslednje dve decenije. Dok je ranije bio problem pronaći zaposlenje, danas je sve veći izazov pronaći kvalifikovanu i produktivnu radnu snagu.

Zbog toga se kao glavno pitanje u vezi sa četvorodnevnom radnom nedeljom sve češće postavlja ne da li je ona moguća, već na koji način bi mogla da se sprovede bez negativnih posledica po ekonomiju, piše MONDO.