Poljoprivredno zemljište u Srbiji postaje sve vrednija imovina, a najnoviji podaci pokazuju da se cene oranica značajno razlikuju u zavisnosti od regiona. Najskuplje parcele i dalje se nalaze u područjima sa razvijenom poljoprivredom i velikom potražnjom, dok pojedini krajevi beleže i pad vrednosti.

Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, Vojvodina i Beograd zadržavaju vodeće pozicije kada je reč o cenama njiva, dok se kao područje sa najvišom prosečnom vrednošću hektara izdvaja Raški okrug.

U tom delu Srbije prosečna cena hektara dostigla je čak 15.820 evra, što ga svrstava među najskuplje oblasti za kupovinu poljoprivrednog zemljišta.

Među najskupljima je i Južnobački okrug, gde prosečna cena hektara iznosi 14.650 evra. Plodna vojvođanska ravnica već godinama predstavlja jedno od najtraženijih tržišta zemljišta, što se odražava i na vrednost parcela.

Sremski okrug takođe beleži visoke iznose, sa prosečnom cenom od oko 13.910 evra po hektaru, dok je zabeležen pad vrednosti od 4,67 odsto. U Zapadnobačkom okrugu prosečna cena iznosi oko 12.050 evra po hektaru, uz nešto blaži pad.

Severnobački okrug pokazuje stabilnije kretanje, sa prosekom od oko 11.270 evra po hektaru i blagim godišnjim rastom.

Posebno izdvajanje beleže banatske oranice, gde je u pojedinim oblastima došlo do značajnog povećanja cena. Južnobanatski okrug imao je rast veći od 15 odsto, sa prosečnom vrednošću od oko 11.190 evra po hektaru.

Srednji i severni deo Banata takođe beleže rast, iako nešto umereniji. Time je Vojvodina zadržala status najskupljeg poljoprivrednog regiona u zemlji, sa prosečnom cenom koja se približava 12.000 evra po hektaru.

U Šumadiji i Zapadnoj Srbiji tržište zemljišta pokazuje mnogo veće oscilacije. Ceo region zabeležio je pad od skoro osam odsto, ali pojedini okruzi imaju veoma visoke vrednosti.

Raški okrug se posebno izdvaja zbog prosečne cene hektara od 15.820 evra, iako je u odnosu na prethodni period zabeležen pad. Zlatiborski okrug, sa druge strane, beleži snažan rast vrednosti zemljišta, veći od 22 odsto.

Rast cena zabeležen je i u Mačvanskom okrugu, gde prosečna vrednost hektara iznosi oko 7.950 evra. Moravički okrug beleži suprotan trend, sa padom cena zemljišta.

Beograd među najskupljim lokacijama

Posebno visoke vrednosti zabeležene su na području Beograda. Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prodat je u Zemunu, gde je cena dostigla 13 evra po kvadratnom metru.

Najveća ukupna vrednost jedne prodaje ostvarena je na teritoriji Surčina. Parcela površine 109 hektara prodata je za čak 1,3 miliona evra.

Pored najskupljih lokacija, postoje i delovi Srbije gde su cene pale. Rasinski okrug zabeležio je pad veći od 12 odsto, dok je Šumadijski okrug imao sličan trend.

Kolubarski i Pomoravski okrug, međutim, beleže rast vrednosti zemljišta, pri čemu je Pomoravlje zabeležilo jedno od većih povećanja u tom regionu.

Južna i Istočna Srbija takođe beleže rast cena poljoprivrednog zemljišta. Prosečna vrednost hektara u ovom delu zemlje iznosi oko 4.510 evra, uz regionalni rast veći od 12 odsto.

Iako pojedini okruzi beleže pad, poput Pčinjskog i Jablaničkog, drugi delovi ovog regiona pokazuju stabilan rast. Podunavski, Braničevski i Pirotski okrug zabeležili su povećanje vrednosti zemljišta, dok Nišavski okrug beleži umeren rast.

Podaci pokazuju da tržište poljoprivrednog zemljišta u Srbiji ostaje veoma promenljivo, a vrednost oranica zavisi od kvaliteta zemlje, lokacije, potražnje i blizine razvijenih područja, piše Blic.