Dok se mnogi poljoprivrednici bore sa visokim troškovima proizvodnje, sve češćim vremenskim nepogodama i neizvesnim prinosima tradicionalnih kultura, pojedine alternativne biljke privlače sve veću pažnju zbog znatno bolje računice. Jedna od njih je gorki komorač, kultura koja poslednjih godina postaje sve traženija na evropskom tržištu.

Kako piše Kamatica, interesovanje za ovu biljku raste zahvaljujući širokoj primeni u farmaceutskoj industriji, proizvodnji čajeva, eteričnih ulja i začina. Upravo zbog stabilne potražnje i relativno niskih ulaganja, sve više proizvođača razmatra mogućnost njenog uzgoja.

Raste i u Srbiji

Gorki komorač (Foeniculum vulgare), poznat i kao divlji morač ili divlja mirođija, višegodišnja je biljka karakteristična za mediteransko područje. Ipak, može se pronaći i u Srbiji, gde raste kao samonikla ili naturalizovana biljka na toplim i osunčanim terenima.

Najčešće se može videti pored puteva, na zapuštenim parcelama, kamenjarima i suvim livadama, dok se organizovana proizvodnja uglavnom vezuje za područje Vojvodine. Njegovo seme koristi se u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, zbog čega potražnja poslednjih godina konstantno raste.

Ulaganja svega oko 200 evra po hektaru

Jedna od najvećih prednosti gorkog komorača jesu niski troškovi proizvodnje. Za setvu jednog hektara potrebno je približno 12 kilograma semena, dok ukupna ulaganja iznose oko 200 evra po hektaru.

Dodatni troškovi uglavnom se odnose na košenje i malčiranje nakon žetve, dok potrebe za navodnjavanjem gotovo da nema. Biljka ne zahteva intenzivnu zaštitu niti velike količine đubriva, što dodatno smanjuje rashode u poređenju sa mnogim drugim ratarskim kulturama.

Višegodišnja kultura koja donosi dodatne uštede

Posebna prednost komorača je činjenica da je reč o višegodišnjoj biljci. Nakon žetve usev se ne uklanja sa parcele, već se biljka obnavlja iz korena i nastavlja vegetaciju naredne sezone.

To znači da proizvođači ne moraju svake godine da ulažu u novu setvu, što dugoročno značajno smanjuje troškove proizvodnje. Dodatna pogodnost je što nije potrebna posebna mehanizacija, jer se žetva može obavljati standardnim kombajnom koji se koristi za pšenicu i druge ratarske kulture.

Zarada može da dostigne 5.000 evra po hektaru

Prema procenama proizvođača koji se bave ovom kulturom, puni prinos može da dostigne oko dve tone semena po hektaru. Ukoliko se ostvare očekivani prinosi i ugovorene otkupne cene, prihod može da iznosi približno 5.000 evra po hektaru.

Kada se od tog iznosa odbiju relativno niski troškovi proizvodnje, jasno je zašto se gorki komorač sve češće pominje kao jedna od perspektivnijih kultura za poljoprivrednike koji žele da diverzifikuju proizvodnju i smanje rizik poslovanja.

Potražnja za semenom i uljima nastavlja da raste

Stručnjaci navode da je dodatna prednost ove biljke činjenica da se koristi u više industrija. Seme i eterična ulja imaju široku primenu u proizvodnji biljnih preparata, čajeva, začina i farmaceutskih proizvoda.

Zbog toga se očekuje da interesovanje za gorki komorač nastavi da raste, naročito na tržištima zapadne Evrope gde je potražnja za prirodnim i organskim proizvodima poslednjih godina u stalnom porastu.