Mnogi građani prilikom podnošenja zahteva za invalidsku penziju polaze od pretpostavke da sama dijagnoza ili određeni procenat telesnog oštećenja automatski garantuju ostvarivanje ovog prava. Ipak, postupak je znatno složeniji, jer se ne procenjuje samo zdravstveno stanje, već pre svega sposobnost osobe da i dalje obavlja svoj posao ili drugi odgovarajući rad.

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) odluku donosi na osnovu medicinske dokumentacije i nalaza organa veštačenja. Ključno pitanje nije samo koja bolest postoji, već kakve posledice ona ima na radnu sposobnost osiguranika.

Šta predstavlja invalidska penzija i ko može da je dobije?

Invalidska penzija je pravo iz sistema penzijskog i invalidskog osiguranja namenjeno osobama koje zbog bolesti, povrede na radu ili van rada, odnosno profesionalnog oboljenja, više nisu sposobne da obavljaju posao za koji su bile osigurane, niti drugi odgovarajući posao u skladu sa preostalom radnom sposobnošću.

Ovo pravo se ostvaruje pre ispunjenja uslova za starosnu penziju, ali samo ako su ispunjeni zakonom propisani kriterijumi.

Za priznavanje invalidske penzije potrebno je da budu ispunjena dva osnovna uslova:

  • organ veštačenja Fonda PIO mora da utvrdi potpuni gubitak radne sposobnosti;
  • osiguranik mora imati odgovarajući staž osiguranja, osim u slučajevima kada zakon predviđa izuzetak.

Dijagnoza nije isto što i pravo na invalidsku penziju

Jedna od najčešćih zabluda jeste da određena bolest ili procenat invaliditeta sami po sebi donose pravo na penziju. Međutim, medicinski nalazi i procene telesnog oštećenja nisu isto što i procena radne sposobnosti.

Osoba može imati ozbiljnu zdravstvenu tegobu, ali se u postupku gleda da li ta tegoba trajno sprečava obavljanje bilo kog odgovarajućeg posla. Veštaci Fonda PIO procenjuju posledice zdravstvenih promena, mogućnosti lečenja i rehabilitacije, kao i uticaj bolesti na radne sposobnosti.

Za određene kategorije, poput profesionalnih vojnih lica i policijskih službenika, primenjuju se posebna pravila koja uzimaju u obzir specifične zahteve njihovog zanimanja.

Koliko radnog staža je potrebno?

Kada je invalidnost posledica bolesti ili povrede van posla, osiguranik uglavnom mora da ima najmanje pet godina staža osiguranja. U obzir se uzima samo staž za koji su uredno plaćeni doprinosi, zbog čega je važno proveriti podatke u evidenciji pre pokretanja postupka.

U slučaju povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, pravo na invalidsku penziju može se ostvariti bez obzira na dužinu staža, ali je potrebno dokazati vezu između zdravstvenog stanja i događaja koji je doveo do invalidnosti.

Posebni uslovi za mlađe osiguranike

Zakon predviđa povoljnije uslove za mlađe osobe kod kojih invalidnost nastane u ranijem životnom dobu, jer one nisu imale dovoljno vremena da ostvare duži radni staž.

Za osiguranike mlađe od 30 godina važe blaži kriterijumi:

  • do 20 godina života potrebno je najmanje godinu dana staža osiguranja;
  • do 25 godina života potrebno je najmanje dve godine staža;
  • do 30 godina života potrebno je najmanje tri godine staža.

Od čega zavisi iznos invalidske penzije?

Obračun invalidske penzije sličan je obračunu starosne penzije i zavisi od više faktora. Na konačan iznos najviše utiču visina zarada tokom radnog veka, uplaćeni doprinosi, dužina staža i zakonski dodaci koji se primenjuju u određenim situacijama.

Najvažniji elementi su:

  • zarade i osnovice na koje su plaćeni doprinosi;
  • ukupno trajanje osiguranja;
  • dodat staž koji se obračunava prema propisanim pravilima;
  • uzrok invalidnosti, posebno kada je ona posledica povrede na radu ili profesionalne bolesti.

Kod invalidnosti nastale na radu ili zbog profesionalnog oboljenja primenjuje se povoljniji način obračuna koji može uzeti u obzir penzijski staž kao da je ostvaren duži period osiguranja.

Koja dokumentacija je potrebna za zahtev?

Jedan od najvažnijih delova postupka jeste priprema potpune dokumentacije. Posebnu pažnju treba obratiti na obrazac broj 1 izabranog lekara, koji mora jasno da prikaže tok bolesti, sprovedeno lečenje, rehabilitaciju i posledice po radnu sposobnost.

Uz zahtev se obično prilažu:

  • specijalistički nalazi i otpusne liste;
  • kompletna medicinska dokumentacija relevantna za zdravstveno stanje;
  • dokaz o povredi na radu ili profesionalnom oboljenju, ukoliko postoji;
  • dokument za identifikaciju i potrebni lični podaci;
  • dokazi o ostvarenom stažu u Srbiji ili inostranstvu;
  • potvrde o plaćenim doprinosima za određene kategorije osiguranika.

Da li invalidski penzioner može da radi?

Ostvarivanje invalidske penzije ne znači nužno potpunu zabranu svakog radnog angažovanja. Mogućnost dodatnog rada zavisi od vrste angažmana.

Kod privremenih i povremenih poslova ili određenih ugovorenih angažovanja, korisnik invalidske penzije može da ostvaruje prihod bez automatskog ponovnog veštačenja.

Drugačija situacija je kada penzioner zaključi klasičan ugovor o radu. Tada Fond PIO može pokrenuti postupak ponovne provere invalidnosti. Ako se utvrdi da i dalje postoji potpuni gubitak radne sposobnosti, pravo na penziju se nastavlja, dok u suprotnom može doći do prestanka tog prava.

Zbog toga je kod podnošenja zahteva najvažnije imati potpunu medicinsku dokumentaciju i jasno razumeti da se invalidska penzija ne dobija samo na osnovu dijagnoze, već na osnovu procene stvarnog uticaja zdravstvenog stanja na mogućnost rada, piše Kurir.