Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Velimir Lukić rekao je da domaće tržište nije neposredno pogođeno svetskim kretanjima, ali da svakako proživljava posledice tih kretanja.

"Sve su prilike da ulazimo u novi ciklus povišenih tenzija i neizvesnosti na tržištu energenata i on je praćen cenom nafte koja ide ka, pa čak sad, i preko 95 dolara po jednom barelu i cenom gasu koja prelazi 70 evra po jednom megavat-satu", objasnio je profesor Lukić.

Istakao je da je odnos između Irana i SAD ono što gura takva dešavanja i da može da se kaže da je taj odnos ponovo eskalirao preko nivoa razmene nekih pretnji na nivo direktnog fizičkog obračuna.

"Pored tih napada, možemo izdvojiti još jedan detalj koji je u drugoj polovini avgusta takođe doprineo ovim dešavanjima, a to je da je memorandum o razumevanju koji je zaključen 17. juna između SAD i Irana i koji je trebalo da važi 60 dana definitivno istekao i neće biti obnovljen, a taj memorandum je, zapravo, uprkos svim kršenjima koja su nastupila posle njegovog zaključenja, ipak doprineo smirivanju situacije, smirivanju na tržištu energenata i bio je neki, hajde da kažemo, tračak ili zrno nade da može doći do kraja sukoba", naveo je Lukić.

Dodao je da to što sada nema nikakvog sporazuma pojačava neizvesnost među trgovcima.

Pripreme za grejnu sezonu se ubrzavaju

Ubrzavaju se pripreme za grejnu sezonu. Govoreći o rizicima za snabdevanje evropskog tržišta, profesor Lukić ističe da to zavisi od uhodanih maršruta i logistike dopreme energenata.

"Mi smo videli da pored Ormuskog moreuza ove godine smo imali i zbog niskog vodostaja problem sa rekom Rajnom i dostavom i dopremom energenata. Zatim, zavisi od stanja strateških rezervi zemalja, strateških rezervi svih energenata za koje se drže strateške rezerve, zavisi od operativnosti i funkcionalnosti prerađivačkih kapaciteta i tu možemo da vidimo da je došlo do određenih opstrukcija i napada na postrojenja u Rusiji, ali takođe utiču i određene nove mere ili zabrane trgovine određenim derivatima", istakao je Lukić.

Dodao je da je za Evropu potencijalni problem to što je Rusija prestala da izvozi dizel i da je to stvorilo izvesnu paniku na tržištu derivata i da je profitna margina za sve kompanije koje trguju dizelom na rekordnom nivou.

Govoreći o gasu, Lukić je istakao da je veliki problem sa tim energentom zbog toga što je gas mnogo bitniji zimi nego leti, kao i da se tokom proleća i leta popunjavaju rezerve, ali da je sada taj ciklus poremećen.

"Mi ovoga puta nismo imali letnje mesece u kojima bi cena gasa bila pristupačnija u kojima bi oni koji se bave popunjavanjem rezervi gasa prihvatili tu cenu. Ta povišena cena je odvraćala od popunjavanja i sad imamo situaciju da neke zemlje, kao što je, recimo, vodeća evropska ekonomija Nemačka, imaju stepen popunjenosti na nešto iznad 50 posto", naveo je profesor Lukić i dodao da je Nemačka u ovo vreme prošle godine imala gotovo 70 odsto popunjenosti.