Zajednički dimnjak ne pripada vlasniku stana kroz čiji zid prolazi, niti samo stanarima koji ga trenutno koriste za grejanje. Kada služi zgradi ili većem broju stanova, smatra se zajedničkim delom objekta, pa se njegovo održavanje ne može posmatrati kao obaveza samo jednog domaćinstva.

O kontroli, čišćenju i potrebnim radovima odlučuje stambena zajednica, dok upravnik organizuje njihovo sprovođenje. To podrazumeva kontaktiranje nadležne dimničarske službe i obezbeđivanje pristupa delovima zgrade koji su potrebni za pregled i čišćenje, uključujući krov, tavan i otvore za čišćenje.

Ko plaća održavanje dimnjaka

Troškove održavanja zajedničkog dimnjaka snose vlasnici posebnih delova zgrade, u skladu sa pravilima koja uređuju finansiranje održavanja stambene zajednice. Međutim, način obračuna ne mora svuda biti identičan, jer na njega mogu uticati odluke stambene zajednice, lokalni propisi i cenovnik pružaoca dimničarskih usluga.

Zbog toga vlasnik stana ne može jednostavno da odbije učešće u održavanju zajedničkog dimnjaka samo zato što trenutno ne koristi peć. Slično pravilo važi i za druge zajedničke delove zgrade, poput krova, fasade ili zajedničkih instalacija. Drugačija je situacija ako određena dimovodna cev ili uređaj služe isključivo jednom stanu i nisu zajednički deo objekta.

Peć ne sme da se priključi na svoju ruku

Česta greška je pretpostavka da stanar može sam da otvori novi priključak na dimnjaku ako se on nalazi u njegovom stanu. To nije dozvoljeno, jer dimovodni kanal može pripadati drugoj vertikali, već imati druge priključke ili biti neodgovarajući za uređaj koji vlasnik želi da postavi.

Pre priključivanja peći potrebno je proveriti prohodnost, zaptivenost, presek i visinu kanala, broj postojećih priključaka, vrstu goriva i mogućnost pravilnog dovoda vazduha. Odluka stambene zajednice sama po sebi nije dovoljna da potvrdi tehničku bezbednost priključka, pa je neophodna i stručna provera.

Čišćenje treba da obavi stručna služba

Dimničarske usluge obuhvataju kontrolu i čišćenje dimovodnih i ložišnih objekata i uređaja, kao i određene stručne provere. Njih ne bi trebalo zameniti samostalnim čišćenjem ili angažovanjem osobe bez odgovarajućih uslova za obavljanje tog posla.

Učestalost kontrole i čišćenja može da zavisi od lokalnih odluka, vrste goriva, uređaja i intenziteta korišćenja. Zbog toga upravnik zgrade pred početak grejne sezone treba da proveri ko je nadležan za dimničarske usluge na toj teritoriji i kada je poslednji pregled obavljen.

Posebno pravilo važi za pojedinačne priključke

Ako vlasnik želi da napravi novi priključak koji služi samo njegovom stanu, trošak radova koji se odnose isključivo na taj stan po pravilu snosi on. To, međutim, ne znači da može samostalno da menja zajednički dimnjak ili da u njega postavlja otvor bez odgovarajućih provera i odluke stambene zajednice.

Kod gasnih uređaja postoje dodatni uslovi i kontrole, a radove treba da izvode ovlašćena lica. Pregled dimnjaka takođe nije zamena za procedure koje se odnose na gasne instalacije, pa se pre priključivanja mora proveriti ispunjenost svih potrebnih tehničkih uslova.

Kada sanaciju plaća cela zgrada

Ako stručni pregled pokaže da je zajednički dimnjak oštećen i da predstavlja problem za celu zgradu, sanacija se tretira kao održavanje zajedničkog dela. U tom slučaju stambena zajednica organizuje potrebne radove, a trošak se finansira prema pravilima koja važe za održavanje zajedničkih delova objekta.

Zato bi pre grejne sezone trebalo prvo proveriti stanje dimnjaka i obaviti čišćenje, zatim sprovesti potrebne odluke stambene zajednice, a tek onda pristupati priključivanju peći. Postojeći otvor u zidu sam po sebi nije dokaz da je kanal slobodan, bezbedan ili odgovarajući za uređaj koji stanar želi da koristi, piše mondo.rs