Počeo je rok za uplatu četvrte rate godišnjeg poreza na dohodak građana, a sa tim su ponovo u žiži pitanja o prijavama, uplatama, greškama i obavezama. Advokat Nemanja Todorović i poreski savetnik Aleksandar Vasić, član Udruženja poreskih savetnika Srbije, objasnili su za Kurir televiziju koje greške građani najčešće prave i kako da izbegnu probleme sa državom.

Dodatno, poslednjih godina sve češće se javljaju situacije u kojima roditelji poklanjaju deci veće sume novca – bilo za kupovinu stana, automobila ili početak sopstvenog biznisa. Međutim, mnogi nisu sigurni da li se na takav novac plaća porez, kako se poklon pravilno dokumentuje i šta se dešava ako dođe do greške u uplati ili pogrešnog tumačenja propisa.

Najčešće greške građana

Poreski savetnik Aleksandar Vasić ističe da je najčešća greška građana, pored kašnjenja u uplati, plaćanje poreza na pogrešan račun. Upravo tu mnogi ne razumeju koliko je to ozbiljno:

„O tome bi trebalo strogo voditi računa, jer ako se novac uplati na pogrešan račun, poreska obaveza se ne smatra izmirenom“, upozorio je Vasić.

On je objasnio i šta građani treba da urade ako do greške ipak dođe.

„Kada se dogodi greška, odgovornost je na onome ko je izvršio uplatu. Najpre treba proveriti stanje na poreskim računima, što se može učiniti na dva načina – putem portala ‘ePorezi’ ili lično, na šalterima Poreske uprave. Ako se ustanovi greška, potrebno je što pre podneti zahtev za preknjižavanje sredstava. Zahtev se podnosi digitalno ili lično u poreskoj ispostavi“, objasnio je on.

Kamate i odnos države prema greškama

Advokat Nemanja Todorović upozorio je da greška u uplati može građane skupo da košta:

„Ako dođe do pogrešne uplate, vi ste tehnički uplatili novac Poreskoj upravi, ali na pogrešan račun. Iako novac jeste kod njih, oni smatraju da porez nije plaćen, pa vam uredno obračunavaju kamatu, kao da niste ništa uplatili. Dakle, u njihovim očima obaveza nije izmirena.“

Todorović dodaje da u takvim situacijama država neće imati razumevanja:

„Država bi teoretski mogla da oprosti, ali neće. To joj dođe kao dodatna zarada – novac je uzela, a i dalje naplaćuje kamatu. Međutim, ako je situacija obrnuta, pa država vama duguje, onda kamate nema.“

Komplikacije oko poklona i prenosa novca

U javnosti je nedavno odjeknula priča o majci koja je ćerki poklonila 30.000 evra, pa se postavilo pitanje da li takav poklon podleže oporezivanju.

Advokat Todorović objašnjava kako zakon gleda na ovakve slučajeve:

„Veoma je važno utvrditi u kom su srodstvu osobe koje razmenjuju novac. Ako majka pokloni ćerki novac, to spada u prvi nasledni red i na taj iznos se ne plaća porez, bez obzira na visinu sume. I da majka umre, ćerka bi svakako nasledila taj novac – što znači da poklon ne podleže oporezivanju.“

Međutim, dodaje Todorović, situacija je obrnuta ako ćerka pokloni majci novac:

„U tom slučaju, majka spada u drugi nasledni red, što znači da poklon podleže oporezivanju, jer nije oslobođena poreza.“

Kako zakon tretira supružnike

Todorović je objasnio i na koji način se supružnici svrstavaju u poreske i nasledne redove:

„Ako imate decu, supružnik je u prvom naslednom redu, zajedno sa decom, i deli nasledstvo ravnopravno. Ali ako dece nema, onda supružnik spada u drugi nasledni red i prema tome se i porez na poklon ili nasledstvo drugačije obračunava.“

Stručnjaci poručuju da građani moraju pažljivo proveravati svaku uplatu i da ne računaju na to da će država „progledati kroz prste“ ako naprave grešku.
Pogrešan broj računa, nepravovremena uplata ili nepoznata pravila o poklonima – sve to može značiti dodatni trošak, kaznu i kamatu, čak i kada novac već stoji na računu Poreske uprave.

(Kurir)