Dvojica sveštenika u iskazima za vatikansku istragu optužila su penzionisanog požeškog biskupa Antuna Škvorčevića za uništavanje dokaza u slučaju seksualnog zlostavljanja jednog učenika bogoslovije.
Vatikanska istraga o zlostavljanju u Malom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati potvrdila je verodostojnost optužbi, a novi detalji upućuju i na sistematsko zataškavanje slučaja, piše Dnevnik.
Reč je o zlostavljanju koje je započelo početkom 2000-ih, dok je žrtva bila maloletna. Biskup Škvorčević o svemu je obavešten krajem 2012. godine. Iduće godine naložio je internu istragu, ali je nakon njenog završetka zaključio da zlostavljanja nije bilo i slučaj nije prijavio policiji.
Iskazi iz nove vatikanske istrage otkrivaju kako je došao do takvog zaključka uprkos postojanju opsežne dokumentacije.
U iskazu je biskupov atvokat I. P. izjavio da su se dokumenti vezani za ovaj slučaj uništavali po Škvorčevićevom nalogu. Dodao je da to nije bi izuzetak, već da su se i u drugim prilikama uništavali dokumenti koji su stizali u Požešku biskupiju, a bili su nepovoljni za osumnjičenog zlostavljača ili samog Škvorčevića.
Još teže optužbe izneo je sveštenik R. M., koji je vodio prvu istragu 2013. godine. On je u iskazu naveo da je od svedoka, koji je prvi prijavio sumnje, primio desetine stranica dokumenata i digitalne dokaze na CD.
Taj je materijal, prema njegovim rečima, potvrđivao verodostojnost prijave. Sveštenik je celokupnu dokumentaciju predao biskupu Škvorčeviću, koji mu je potom naložio da vodi istragu, iako za to nije bio stručan. Kasnije je utvrdio da u spisu nedostaje veliki deo ključnih dokaza.
Sveštenik R. M. tvrdi da je biskupu napomenuo kako je situacija ozbiljna, na što mu je Škvorčević odgovorio:
"Videćemo, treba proučiti...". Kada ga je biskup poslao u Beč na razgovor sa žrtvom, sveštenik je primetio da su dokumenti koje je dobio nazad znatno redukovani.
"Veliku količinu kvalitetnog materijala u pisanom i digitalnom formatu, koji su potvrđivali verodostojnost tvrdnji svedoka, a koje sam dao biskupu Škvorčeviću u martu 2013. nikad više nisam u toj količini i kvalitetu video niti dobio nazad. Isto tako, nikad više nisam video materijale u pisanom obliku koje mi je svedok predao već početkom januara 2013. godine, a koje sam tada odmah nakon razgovora s njim dao lično biskupu Škvorčeviću", navodi se u iskazu sveštenika.
R. M. navodi da se osećao "glupo i izigrano" jer je bio svestan biskupove manipulacije, ali kao podređeni nije mogao da mu se suprotstavi. Njegov iskaz otvara i sumnju da je Škvorčević, ili neko iz biskupije, pokušao a kupi ćutnju žrtve. U novembru 2023., kad je vatikanska istraga već bila pokrenuta, žrtva je zvala Požešku biskupiju i tražila Škvorčevića.
Budući da biskup nije hteo da razgovara, žrtva je, prema tvrdnjama sveštenika, ostavila poruku "da ne prihvata novsc i kuće, da zna kako stvari funkcionišu i da ne želi da odustatne od svog iskaza".
Škvorčević je tako pročišćenu dokumentaciju iz prve istrage poslao Dikasteriju za nauk vere u Vatikan i za to dobio pohvalu. Desetak godina kasnije, nakon što se shvatilo da dokumentacija nije potpuna, Dikasterij je naložio novu istragu. Rezultat su dokumenta od više stotina stranica sa zaključkom da su optužbe verodostojne. Škvorčević nije odgovarao na poslata pitanja.
Sumnju u sistematsko zataškavanje izrazio je i bečki nadbiskup u miru, kardinal Kristof Šenburn. On je godinama upozoravao hrvatske biskupe i Vatikan na ovaj slučaj i jedan je od najzaslužnijih što su se Crkva i država ozbiljnije pozabavile njime. Iako ne istupa u medijima, iz njegove kancelarije nedavno je poslata poruka.
"Kardinal Šenburn veruje da će nadležni dijecezanski biskup i Hrvatska biskupska konferencija (HBK) postupati u skladu s Papinim apostolskim pismom 'Vos estis lux mundi', koje je, kao što je poznato, usmereno na zaštitu žrtava", poručili su iz kardinalova ureda za portal katholisch.de.
Apostolsko pismo "Vos estis lux mundi" (Vi ste svetlo sveta) iz 2019., koje je potvrđeno 2023., uvodi obvezujuća pravila za celu Katoličku crkvu o postupanju u slučajevima seksualnog zlostavljanja i njihovog zataškavanja. U njemu se navodi da niko, pa ni biskupi, nije izuzet od odgovornosti.
Činjenica da kardinal spominje i HBK upućuje na to da se očekuje institucionalni odgovor, a ne samo odluka novog požeškog biskupa Ive Martinovića. Izvori iz crkvenih krugova navode da Vatikan pozorno prati kako će se HBK postaviti prema rešavanju ovog slučaja.
Prema istim izvorima, HBK je već propustio ispuniti deo očekivanja. Veće od tri člana, koje vodi stručnjak za kanonsko pravo don Marin Batur, više od četiri meseca nije donelo krivičnu odluku u upravnom kanonskom postupku, kako je to naložio Dikasterij. Upravni postupak provodi se kad su dokazi jasni i neoborivi te je brži od sudskog.
Dok se na Kaptolu čekalo s odlukom, kriminalistička policija zatražila je da se crkveni postupak zaustavi do završetka civilne istrage. Taj je potez iznenadio mnoge u crkvenim krugovima, s obzirom na to da su ta dva postupka nezavisna.
Ističu da je u crkvenom postupku prikupljena sva dokumentacija i da nije jasno kako bi crkvena odluka ometala policijsku istragu. Pritom podsećaju da postoje primeri u Hrvatskoj gde su se crkveni i civilni postupci vodili istovremeno.
Alo/Telegraf
BONUS VIDEO:
Komentari (0)