Gotovo svaki vozač je barem jednom, kada ugleda dugu nizbrdicu, sklonio nogu sa gasa i izbacio menjač u ler, verujući da će automobil tako potrošiti manje goriva.

Na prvi pogled deluje logično – motor više ne „vuče“ automobil, pa bi i potrošnja trebalo da bude manja. Međutim, kod savremenih automobila situacija je drugačija.

Vožnja nizbrdo u leru uglavnom ne donosi očekivanu uštedu goriva, a na dugim i strmim deonicama može dodatno opteretiti kočnice.

Da li automobil troši gorivo kada ide nizbrdo u leru?

Da. Kada menjač prebacite u neutralni položaj, motor mora da nastavi da radi kako bi održavao rad u praznom hodu.

Elektronska kontrolna jedinica motora tada dozira određenu količinu goriva kako bi motor nastavio da radi. Tačna potrošnja zavisi od konkretnog automobila i uslova vožnje, ali jedno je sigurno – motor u leru nije potpuno bez potrošnje goriva.

Situacija je drugačija kada automobil ostane u brzini, a vozač potpuno skloni nogu sa gasa.

Kod većine modernih automobila sa elektronskim ubrizgavanjem tada može da se aktivira sistem poznat kao deceleration fuel cut-off. U odgovarajućim uslovima ECU privremeno prekida ubrizgavanje goriva.

Zbog toga putni računar prilikom spuštanja nizbrdo u brzini, bez pritiska na gas, često pokazuje trenutnu potrošnju od 0,0 l/100 km.

Automobil se tada kreće zahvaljujući nagibu i inerciji, dok su motor i pogonski točkovi povezani preko transmisije.

Zašto nije dobro spuštati se nizbrdo u leru?

Ušteda goriva nije jedini, niti najvažniji razlog.

Mnogo važnija je kontrola vozila i opterećenje kočnica.

Kada je automobil u odgovarajućem stepenu prenosa i vozač pusti gas, motor pruža otpor i pomaže u usporavanju vozila. To se naziva motorno kočenje.

Ako menjač izbacite u ler, taj efekat nestaje. Automobil može lakše da ubrzava nizbrdo, pa vozač mora češće da koristi radnu kočnicu kako bi održao željenu brzinu.

Na kratkoj nizbrdici to možda neće napraviti veliku razliku, ali na dugim i strmim spustovima situacija može biti ozbiljnija.

Kočnice mogu da se pregreju

Ako se kočnice dugo i neprekidno koriste, temperatura diskova i pločica može značajno da poraste.

Tada može doći do pojave poznate kao „brake fade“, odnosno privremenog slabljenja kočione efikasnosti usled pregrevanja.

U ekstremnim uslovima može doći i do pregrevanja kočione tečnosti, posebno ako je stara ili je u njoj prisutna veća količina vlage.

Zato se na dugim nizbrdicama preporučuje kombinacija motornog kočenja i povremenog korišćenja radne kočnice, umesto stalnog držanja noge na papučici kočnice.

Ne treba da vas uplaše veći obrtaji

Neki vozači izbacuju menjač iz brzine jer im smeta kada se pri spuštanju u nižem stepenu prenosa povećaju obrtaji motora.

Ipak, veći broj obrtaja sam po sebi ne znači da motoru štetite. Važno je da je stepen prenosa prilagođen brzini vozila i da se motor ne dovede do nedozvoljeno visokih obrtaja.

Motorno kočenje je predviđeno za ovakve situacije i predstavlja uobičajen način kontrole vozila pri spuštanju.

Koju brzinu koristiti nizbrdo?

Ne postoji jedna brzina koja odgovara svakoj nizbrdici, jer izbor zavisi od nagiba, brzine, automobila i menjača.

Dobro pravilo je da se na dugoj i strmoj nizbrdici izabere dovoljno nizak stepen prenosa kako bi motor mogao da pomogne u održavanju brzine.

Kod manuelnog menjača to znači pravilan izbor nižeg stepena prenosa, dok se kod automatskog mogu koristiti manuelni režim, niži stepen prenosa ili posebni režimi za vožnju na nagibu, u zavisnosti od konkretnog modela.

Najvažnije je da vozač tokom spuštanja ima dobru kontrolu nad vozilom i da ne dozvoli da automobil nekontrolisano ubrzava.