Da li ste primetili da se na daći ostavlja jedan tanjir sa hranom koja je posvećena pokojniku? Ovaj običaj, iako može izgledati neobično, ima duboko ukorenjeno značenje u srpskoj tradiciji, a posebno na Zadušnicama. Etnolog Vesna Marjanović objašnjava da je hranom na groblju zapravo oblik komunikacije sa preminulima.

Prema Marjanović, običaj potiče iz staroslovenske tradicije, a Zadušnice su jedan od dana kada živi i mrtvi ostvaruju posebnu povezanost. Hrana koja se donosi na grobove pokojnika smatra se "darom" za duše preminulih, a ova praksa ima svoje korene u prehrišćanskim obredima.

"Groblje je sveti prostor, mesto gde borave duše naših predaka, i tu se ostvaruje veza između živih i mrtvih, naročito na Zadušnice," kaže Marjanović. Pored toga, ova praksa se povezuje sa staroslovenskim triznama, gozbama za pokojnike koje su organizovali živi, a koje su imale značajnu ulogu u negovanju uspomena na preminule.

Zanimljivo je da hrana koja se donosi na groblje nije samo za dušu pokojnika, već i za sve prolaznike, pa tako na groblju često možete videti bogat tanjir sa hranom, uz verovanje da ona "ide" pokojnicima. Ovaj običaj obuhvata i detalje poput ostavljanja upaljenih cigareta na grobovima pušača, kako bi se simbolično "ugodio" pokojniku.

Iako je danas postala sve češća praksa da se nakon sahrane okupe i ožalošćeni, nova običajna praksa je i okupljanje u restoranima u blizini groblja, što donosi i profit ugostiteljima. Međutim, na mnogim grobljima ostavljanje hrane na grobovima je zabranjeno, a preostalu hranu treba odnesti kući.

Ovaj običaj, koji spaja prošlost i sadašnjost, ostaje duboko ukorenjen u svakodnevnom životu Srba, pružajući im način da se ponovo povežu sa voljenima koji su otišli, ali čiji je duh uvek prisutan.