Zbog kombinacije različitih faktora, grad je proglašen jednim od najdepresivnijih u Evropi, a naročito na Balkanu.
Iako je Sarajevo prelep grad sa bogatom istorijom, specifični izazovi sa kojima se suočavaju njegovi građani utiču na opšte mentalno stanje.
Mnogi građani se suočavaju s poteškoćama u pronalaženju stabilnog zaposlenja, što doprinosi povećanom stresu, anksioznosti i depresiji.
Ekonomska nestabilnost, uz niska primanja i neizvesnost u pogledu budućnosti, čini da mnogi ljudi teško izlaze iz krize, što ima dugoročne posledice na njihovo mentalno zdravlje.
Veliki broj građana nosi emocionalne ožiljke, a kolektivna trauma, koja je postala deo svakodnevnog života, doprinosi visokom stepenu posttraumatskog stresnog poremećaja.
Mnogi ljudi nisu prošli kroz adekvatnu terapiju i obradu tih traumatičnih iskustava, zbog čega se osećaju zarobljeni u prošlim događajima, što dalje negativno utiče na njihovu svakodnevicu.
Pored toga, Sarajevo se suočava i sa velikim migracijama, naročito među mladima koji traže bolje životne i profesionalne mogućnosti u inostranstvu.
Ovaj trend smanjuje socijalnu koheziju i doprinosi društvenoj izolaciji.
Na kraju, zagađenje životne sredine, naročito u urbanim delovima grada, takođe utiče na mentalno zdravlje.
Zagađeni vazduh, loša infrastruktura i prekomerno korišćenje prirodnih resursa stvaraju dodatni stres, a fizički problemi povezani s zagađenjem mogu imati sekundarni uticaj na psihičko stanje ljudi.
Kombinacija ovih faktora stvara atmosferu u kojoj je mentalno zdravlje ugroženo, a posledice su vidljive na svakom koraku.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)