Mnogi se zimi plaše da uključe klimu za grejanje jer misle da će im „pojesti“ pola plate kroz račun za struju. Međutim, stručnjaci kažu da je to jedna od najvećih zabluda kada je reč o kućnom grejanju.

Stručnjak za energetiku Jovan Vujasinović objašnjava da su grejalice i TA peći najveći potrošači struje, dok je klima-uređaj znatno efikasniji način grejanja, naročito ako je u pitanju inverter klima.

Koliko klima zaista troši?

Za prostor od 20 do 40 kvadrata, pri temperaturama oko nule, klima u proseku troši oko 1 do 1,2 kilovat-sata po satu.
Ako radi osam sati dnevno, to je oko 9 do 10 kilovat-sati, a ako radi 12 sati – oko 15 kilovat-sati dnevno.

Na mesečnom nivou, grejanje samo na klimu može da košta između 4.000 i 6.500 dinara, u zavisnosti od zime i vremena rada.

Drugim rečima – klima je znatno jeftinija od grejalica i TA peći, koje vuku struju punom snagom bez ikakve uštede.

Šta najviše troši struju u kući?

Prema rečima stručnjaka, redosled je jasan:

  • najviše troše klasične grejalice,

  • zatim TA peći,

  • potom klima-uređaji,

  • a najefikasnije su toplotne pumpe.

Zanimljivo je da je inverter klima, u stvari, već vrsta toplotne pumpe, samo slabije snage od sistema vazduh–voda ili voda–voda koji se koriste u modernim kućama.

Kako ljudi uspevaju da smanje račune i do 70%?

Najveće uštede postižu domaćinstva koja su ugradila:

  • toplotne pumpe,

  • solarne panele,

  • novu stolariju i bolju izolaciju.

Vujasinović kaže da se uz solarne panele računi za struju mogu smanjiti od 50 do čak 70 odsto, jer deo energije ljudi proizvode sami.

Postoje i državne subvencije za ovakva ulaganja, pa se trošak može znatno umanjiti.

Zaključak: Ne greši onaj ko greje na klimu

Ako birate između grejalice, TA peći i klime – klima je daleko pametniji izbor.
Troši manje, greje ravnomernije i ne pravi šokove na računu kao klasični električni grejači.

A ko želi najveće uštede – dugoročno rešenje su toplotne pumpe i solarni paneli, koji daju i niže račune i veću energetsku nezavisnost.