U vremenu kada su vanredne situacije, prirodne nepogode i poremećaji u snabdevanju sve češći, stručnjaci sve češće ukazuju na značaj lične i porodične spremnosti. Među najjednostavnijim, ali i najkorisnijim merama izdvaja se pravljenje zaliha soli – namirnice koja u kriznim okolnostima može imati daleko veću ulogu nego što se na prvi pogled čini.

So nije samo osnovni kuhinjski dodatak. Ona ima ključnu funkciju u očuvanju hrane i može biti od presudnog značaja za funkcionisanje domaćinstva u otežanim uslovima, posebno tokom zime. Iako je lako dostupna i jeftina, njena pravilna upotreba i skladištenje mogu značajno pomoći kada dođe do prekida uobičajenog načina života.

Kako so postaje saveznik u očuvanju hrane

U slučaju nestanka struje, kada rashladni uređaji prestanu da rade, so dobija na neprocenjivoj vrednosti. Stručnjaci podsećaju da se metoda konzerviranja u salamuri koristi vekovima i da omogućava očuvanje mesa, ribe i povrća bez ikakvog izvora električne energije. Takođe, dodavanje male količine soli u brašno ili mahunarke pomaže u kontroli vlage i sprečava pojavu štetočina, čime se produžava trajnost zaliha.

Značaj soli za bezbednost tokom zime

Pored upotrebe u ishrani, so ima važnu ulogu i u održavanju bezbednosti oko doma. U situacijama kada komunalne službe ne mogu da reaguju, sneg i led mogu otežati ili potpuno onemogućiti izlazak iz kuće. Posipanje soli po prilazima, stepeništima i trotoarima pomaže u topljenju leda i smanjuje rizik od klizanja i povreda, čime se obezbeđuje osnovna pokretljivost čak i u kriznim uslovima.

Kako pravilno čuvati so

Za razliku od mnogih drugih namirnica, so ima gotovo neograničen rok trajanja, što je čini idealnom za dugoročne zalihe. Ipak, zbog njene sposobnosti da upija vlagu, preporučuje se skladištenje u suvim prostorima, na povišenim mestima i u dobro zatvorenim posudama.

Stručnjaci dodatno savetuju da domaćinstva imaju više vrsta soli – kako jestivu, tako i krupnu ili industrijsku – kako bi bila spremna u slučaju nestašica ili nepredviđenih okolnosti.