U okviru jedinstvenog projekta 158 kornjača je pušteno u prirodu.

Radi se o kornjačama starosti između 8 i 13 godina, koje nose između 40 i 80 odsto genetskog materijala izvorne vrste "Chelonoidis niger". Ta vrsta je nestala na Galapagosu u 19. veku zbog invazivnih sisara, lova i ljudske eksploatacije.

Pre dva veka, Floreana je bila dom za oko 20.000 džinovskih kornjača. Međutim, lov na kitove, razorni požar i neumoljiva ljudska eksploatacija na kraju su doveli do njihovog potpunog izumiranja na ostrvu.

Cilj projekta je  da se na ostrvu ponovo uspostavi originalni genetski profil vrste, sa planom da ukupno 700 životinja bude vraćeno u divljinu, piše AP.

Ove životinje su uzgajane u zatočeništvu u okviru programa koji je počeo 2017. godine, kada su odabrane 23 hibridne kornjače sa najbližim genetskim vezama s podvrstom Floreana, kako bi se genetski što vernije rekonstruisala izvorna populacija.

Do 2025. godine rođeno je više od 600 mladunaca, od kojih je nekoliko stotina dostiglo veličinu za povratak u prirodu.

Zvaničnici ističu da džinovske kornjače igraju ključnu ulogu kao "inženjeri ekosistema", doprinoseći širenju semena, regulaciji vegetacije i obnovi prirodnog staništa, čime pomažu u restauraciji degradiranih ekosistema.

Program ekološke obnove Floreane sprovode Direkcija Nacionalnog parka Galapagos i nekoliko dobrotvornih organizacija u saradnji sa lokalnim stanovništvom.

Na ostrvu je uspostavljen i program eliminacije invazivnih vrsta čime je uklonjen najveći deo pacova i divljih mačaka, što je otvorilo put povratku kornjača. U planu je da se na ostrvu nasele i druge lokalne vrste.