Korov u bašti predstavlja čest problem za vrtlara, bilo da je početnik ili iskusan. Iako neke korovske biljke deluju bezazleno, one brzo zauzimaju prostor, oduzimaju hranljive materije drugim biljkama i mogu usporiti rast i razvoj celokupnog vrta. Zato je važno naučiti kako efikasno kontrolisati korov kako bi bašta ostala zdrava, bujna i uredna.
Saveti hortikulturne stručnjakinje Elen Meri
Elen Meri, hortikulturna stručnjakinja i spisateljica koja vodi podkast The Plant Based Podcast, otkrila je svoje metode za suzbijanje rasta korova. Prema njenim rečima, korov može delimično da koegzistira sa biljkama, ali postoje situacije kada je njegovo uklanjanje neophodno, posebno prilikom sadnje.
Tokom uzgoja biljaka, korov može da im oduzme važne resurse – sunčevu svetlost, vlagu i hranljive materije u zemljištu. Umesto hemikalija i štetnih sprejeva, Meri preporučuje ručno uklanjanje korova, što je metoda koju ona najčešće koristi.
Metoda „baštovanstva bez kopanja“
Jedan od njenih najefikasnijih pristupa je metoda koja se naziva baštovanstvo bez kopanja. Princip je jednostavan: svake godine preko površine zemlje dodaje se sloj malča, koji sprečava sunčevu svetlost da dopre do korova, čime se njegov rast značajno smanjuje. Semena koja vetar donese i koja padnu na vrh malča lako se uklanjaju ručno.
Karton protiv korova
Ako u bašti ima mnogo korova koji treba ukloniti pre sadnje, Meri preporučuje jednostavan postupak: na površinu zemlje postavite karton, a preko njega sloj dobro razgrađene organske materije. Biljke se potom mogu saditi kroz taj sloj, a svake godine dodaje se još tanji sloj malča. Ovo je osnovni princip baštovanstva bez kopanja i veoma pomaže u kontroli korova.
Korov nije uvek beskoristan
Mnogi korovi su zapravo hranljivi i mogu se koristiti zbog svojih zdravstvenih prednosti. Često ih nazivamo korovom jer su invazivne, naporne za održavanje ili ne izgledaju atraktivno. U suštini, korov je samo biljka koja raste na mestu gde je ne želimo.
Korisne biljke koje se često smatraju korovom
-
Kopriva – omiljena biljka bumbarima i drugim oprašivačima; može se koristiti za pripremu čaja ili kao prirodno đubrivo.
-
Maslačak – jedan od prvih izvora nektara za pčele; može se koristiti za čaj ili napitak sličan kafi.
Elen Meri ističe da bašte ne moraju biti savršeno uređene i da je korisno ostaviti deo vrta da raste prirodno i divlje, jer takvi delovi pomažu prirodi i privlače korisne insekte.
Komentari (0)