Prvobitna namena ovog džepa je bila sasvim drugačija.

Teksas, materijal od kojeg su napravljene, prvobitno se koristio za radnu odeću. Prve farmerke kakve danas poznajemo dizajnirali su američki krojač Džejkob Dejvis i veletrgovac Levi Štraus, od koga je Dejvis kupio materijal. Njih dvojica su 20. maja 1873. godine patentirali prve teksas radne pantalone ojačane zakovicama, što je bio ključni element koji ih je razlikovao od prethodne radne odeće.
Zanimljivo je da se naziv „farmerke“ počeo češće koristiti tek šezdesetih godina prošlog veka, dok su se pre toga zvali „radni kombinezon“ (kombinezoni do struka), piše Manchester Evening News.

Čemu služe mali džepovi?

A mali džep na njima pokrenuo je diskusiju na Reditu, gde je jedan korisnik postavio pitanje o njegovoj nameni. „Čemu služe mali džepovi unutar džepova farmerki? Da li neko zna čemu je zapravo namenjen mali džep?“, pitao je.

Ubrzo su usledili brojni komentari. Dok su se neki šalili, drugi su podelili za šta ga lično koriste. „Uvek ga koristite za upaljač“, napisao je jedan korisnik. Drugi je dodao: „U njemu držim srećni novčić.“
Neki su se setili i skorašnjih primena. „2005. godine, kada je Stiv Džobs predstavio iPod Nano, rekao je da je ovaj džep namenjen njemu. Jasno se sećam kako ga je izvadio iz tog mini džepa u videu. To je bio prvi i jedini put da sam kupio novi Apple proizvod“, podelio je jedan komentator, dok je drugi dodao: „Koristio sam ga i za iPod Nano. Ah, stara dobra vremena...“

Prvobitna namena

Međutim, pravi razlog postojanja ovog džepa seže mnogo dalje u prošlost. Jedan korisnik je ponudio tačno objašnjenje: „Prvobitno je bio namenjen za džepne satove.“

Ta informacija je iznenadila mnoge. „Mislio sam da se zove džep za novčiće, ali ovo sa satom ima više smisla!“, komentarisao je jedan korisnik. Drugi se našalio: „Kako je nekome trebalo toliko vremena da se seti: 'Šta kažete na džepni sat, ali sa narukvicom?'“

Jedan komentator je takođe ponudio istorijski kontekst, objašnjavajući da su ručni satovi dugo smatrani ženskim modnim dodatkom jer su bili osetljiviji, dok su džepni satovi smatrani robusnijim i pouzdanijim i smatrani su prikladnijim za muškarce. „Tek su Burski rat i Prvi svetski rat učinili ručne satove „muževnim“, jer su džepni satovi bili nepraktični i lako su se lomili u rovovima i na bojnom polju“, objasnio je.

Prema Enciklopediji Britanika, mali džep je postao standardni deo Levis farmerki tek 1890-ih. U to vreme, glavni kupci bili su stolari, železnički radnici, farmeri i rudari, kojima je bilo potrebno bezbedno i praktično mesto za čuvanje džepnog sata.