Topljenje glečera i ledenih ploča, izazvano klimatskim promenama pod uticajem čoveka, dovodi do preraspodele mase na planeti, što direktno usporava njenu rotaciju i produžava trajanje dana.

Prema najnovijim proračunima, dani se trenutno produžavaju za oko 1,33 milisekunde po veku, što je pojava kakva nije zabeležena u poslednjih nekoliko miliona godina. Ako se ovaj trend nastavi, do kraja 21. veka uticaj klimatskih promena na dužinu dana mogao bi da nadmaši uticaj Meseca, što bi predstavljalo dramatičan dokaz koliko čovečanstvo utiče na samu fiziku Zemlje.

Rezultati su objavljeni u martovskom izdanju časopisa Journal of Geophysical Research: Solid Earth, a studiju su sproveli geonaučnici sa Univerziteta u Beču i ETH Ciriha. Istraživači su analizirali fosilizovane morske organizme – foraminifere – i uz pomoć algoritama veštačke inteligencije procenjivali promene nivoa mora i dužine dana tokom gotovo četiri miliona godina.

Nagli klimatski događaji menjaju planetu

„Iz hemijskog sastava fosila možemo zaključiti kako se menjao nivo mora, a zatim matematički izračunati promene u trajanju dana“, objašnjava klimatolog i geofizičar Mostafa Kiani Šahvandi sa Univerziteta u Beču.

Preraspodela mase sa polova ka ekvatoru menja oblik planete, slično kao kada klizač širi ruke i usporava okretanje. Iako produženje od 1,33 milisekunde deluje zanemarljivo, ono može uticati na komunikacione sisteme i svemirsku navigaciju.

Analize pokazuju da ovakav porast dužine dana nema presedana još od kasnog pliocena, pre oko 3,6 miliona godina, osim u retkim slučajevima naglih klimatskih promena.

„Samo jednom, pre oko dva miliona godina, brzina promene bila je slična. Ali nikada ni pre ni posle toga nivo mora i brzina promena nisu rasli ovako brzo kao u periodu od 2000. do 2020. godine“, ističe Šahvandi.

Pesimistični scenariji predviđaju da bi se ovaj trend mogao dodatno ubrzati i dostići 2,62 milisekunde po veku krajem 21. veka. Profesor svemirske geodezije Benedikt Soja sa ETH Ciriha naglašava da je ovako brz rast direktna posledica ljudskog delovanja, što pokazuje koliko je čovek postao faktor koji menja samu rotaciju planete.