Na Instagram stranici Poreklo reči je objašnjeno poreklo reči rakija. 

Mnoge je iznenadio podatak da reč rakija potiče od arapske reči araq, što znači - znoj. Naime, alkoholna tečnost dobijena isparavanjem je ličila na kapi znoja, a u naš jezik je došla preko turskog jezika.

Zatim se objašnjava i da je popularno alkoholno piće kod nas postojalo i pre Turaka zahvaljujući dobrim trgovinskim vezama sa Venecijom. Isto tako, podseća se da je na dvoru Nemanjića pravljeno nešto nalik travarici - rakija od raznih trava koja se koristila za lečenje i isceljivanje.

Prvi pisani pomen reči rakoja je iz 1612, a zanimljivo je da je u vreme Turske vladavine rakija počela da se peče u bakarnim kazanima i to od različitog voća.

U 19. veku rakija je doživela ekspanziju popularnosti na našim prostorima i bila popularnija od vina.

Proizvodnja rakije u Srbiji ima dugu tradiciju, a danas je regulisana Zakonom o rakiji i drugim alkoholnim pićima.Njime je određeno da se rakija mora sadržati između 15% v/v i 55% v/v etanola, a dozvoljeno je dodavanje propisanih aditiva, zaslađivača i aroma.

Postoje različite vrste rakija , nazvane po voću od kog su proizvedene - rakija od šljive, loze (grožđa), kajsije, breskve, kruške, oraha, višnje, meda....
 
 
 
Šljivovica, rakija od šljive, dobija se alkoholnom fermentacijom i destilacijom ploda šljive. Ova prerada šljive i prozvodnja rakije upisana je u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije 15. oktobra 2015.
 
A  2022. godine UNESCO je društvene prakse i znanja u vezi sa pripremom i upotrebom tradicionalnih rakija od šljive uvrstio na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, piše Vikipedija.