Prema podacima Eurostat-a i Ofcom-a, mladi uzrasta od 16 do 29 godina u velikom procentu koriste platforme poput Instagrama, TikToka i Fejsbuka, ali razlike između zemalja su i dalje primetne.

Dok sever Evrope i Balkan prednjače, pojedine velike ekonomije poput Nemačka (84,2%) i Italija (80,3%) zaostaju za evropskim prosekom kada je u pitanju prisustvo mladih na društvenim mrežama.

U zemljama kao što su Danska i Češka, korišćenje društvenih mreža među mladima je gotovo univerzalno. Slična situacija je i u regionu Balkana, gde su digitalne platforme postale deo svakodnevice – od komunikacije sa prijateljima do organizacije obaveza.

Lista zemalja po korišćenju društvenih mreža među mladima

Prema dostupnim podacima, ovo su zemlje sa najvećim procentom mladih korisnika društvenih mreža u Evropi:

  • Kipar – 98,3%
  • Severna Makedonija – 97,7%
  • Češka – 97,2%
  • Srbija – 97,2%
  • Velika Britanija – 97,0%
  • Danska – 96,9%
  • Finska – 96,6%
  • Austrija – 96,1%
  • Crna Gora – 96,1%
  • Švajcarska – 95,8%
  • Norveška – 95,7%
  • Irska – 94,4%
  • Holandija – 94,2%
  • Francuska – 93,9%
  • Letonija – 93,8%
  • Turska – 93,4%
  • Rumunija – 92,1%

Kipar i Severna Makedonija prednjače, dok su odmah iza njih zemlje poput Češke, Srbije i Danske. U ovim državama društvene mreže su praktično osnovni alat za komunikaciju, učenje i održavanje društvenih kontakata.

Zašto su društvene mreže toliko važne mladima?

U mnogim evropskim zemljama, posebno na Balkanu, društvene mreže imaju ključnu ulogu u svakodnevnom životu. Mladi ih koriste za:

  • komunikaciju sa prijateljima i porodicom
  • organizaciju školskih i poslovnih aktivnosti
  • praćenje vesti i trendova
  • održavanje kontakta sa ljudima u inostranstvu

U digitalnom dobu, biti „offline“ često znači biti isključen iz društvenih tokova.

Zašto Nemačka i Italija zaostaju?

Za razliku od većine Evrope, Nemačka i Italija imaju niže procente korišćenja društvenih mreža među mladima.

U Nemačkoj, razlog se delimično vezuje za stroge zakone o privatnosti i veću svest o zaštiti podataka, što utiče na opreznije ponašanje korisnika. Sa druge strane, u Italiji tradicionalni način života i snažna kultura druženja uživo i dalje igraju veliku ulogu, pa digitalna komunikacija nije jedini izbor.

Uticaj dijaspore i migracija

Visoka upotreba društvenih mreža na Balkanu često je povezana i sa migracijama. Veliki broj ljudi iz regiona živi i radi u inostranstvu, pa su platforme poput WhatsAppa, Instagrama i Fejsbuka ključne za održavanje kontakta sa porodicom i prijateljima.

U takvim okolnostima, društvene mreže nisu samo zabava – one su osnovni način komunikacije na daljinu.

Korišćenje društvenih mreža u Evropi među mladima je na istorijskom maksimumu, ali razlike između zemalja pokazuju da kultura, ekonomija i način života i dalje igraju veliku ulogu. Dok se u nekim državama približava potpunoj zasićenosti, u drugima i dalje postoji prostor za rast – ali i za promišljanje o uticaju digitalnog sveta na svakodnevni život.