Nova metoda,  takozvana „vojna metoda uspavljivanja“ postala je veoma popularna na društvenim mrežama. Stručnjaci tvrde da ova tehnika može pomoći ljudima da zaspu brže, ali i da imaju kvalitetniji san.

Efikasna metoda zasniva se na disanju i opuštanju

Danas se sve više ljudi bori sa nesanicom zbog stresa, ubrzanog načina života i preterane upotrebe tehnologije.

Prosečnom čoveku potrebno je oko 20 minuta da zaspi, ali mnogi ostaju budni mnogo duže zbog preopterećenosti mislima, stresa, loših navika pred spavanje i stimulacije ekranima. Upravo zato pažnju je privukla metoda koju je, prema navodima stručnjaka, američka vojska koristila kako bi vojnici mogli brzo da zaspu čak i pod pritiskom i u zahtevnim uslovima.

Tehnika je prvi put postala poznata zahvaljujući knjizi „Relax and Win: Championship Performance“ iz 1981. godine, autora Lojda Bada Vintera, olimpijskog trenera sprinta. Metoda se zasniva na kombinaciji dubokog disanja, opuštanja mišića, vizualizacije i postepenog smirivanja tela i uma.

Stručnjaci objašnjavaju da metoda funkcioniše slično samohipnozi. Potrebno je ležati mirno i postepeno opuštati svaki deo tela, uz fokus na sporo i kontrolisano disanje.

nesanica

Kako se izvodi vojna metoda uspavljivanja?

Prvi korak je da legnete u udoban položaj, po mogućstvu već spremni za spavanje.

Zatim opustite mišiće lica i vilicu. Obratite pažnju na čelo, obrve i oči, jer mnogi nesvesno zadržavaju napetost upravo u tim delovima tela.

Nakon toga opuštaju se ramena, ruke i šake. Fokus se potom prebacuje na stomak i srednji deo tela, a zatim na noge, stopala i prste.

Sa svakim udahom i izdahom pokušajte da zamislite kako telo postaje sve teže i kako lagano tone u krevet.

Poslednji korak je potpuni fokus na disanje — spor udah i još sporiji izdah.

Metoda pomaže, ali je važno još nešto

Iako ne postoje brojna istraživanja koja direktno proučavaju vojnu metodu uspavljivanja, stručnjaci ističu da se ona zasniva na dokazano efikasnim tehnikama opuštanja. Duboko disanje, progresivno opuštanje mišića i vizualizacija pomažu telu da aktivira parasimpatički nervni sistem, odnosno stanje odmora i smirenosti.

Psiholozi naglašavaju da je važno i ono što radite pre odlaska u krevet. Preporučuju izbegavanje telefona, društvenih mreža i gledanja serija kasno uveče, a umesto toga savetuju mirnije aktivnosti poput čitanja, istezanja ili pripreme za naredni dan.

Dobar san ima veliki uticaj na zdravlje, koncentraciju, raspoloženje i kreativnost, a stručnjaci podsećaju da je većini odraslih osoba potrebno najmanje sedam sati sna svake noći kako bi organizam pravilno funkcionisao, piše Real Simple.