Istražitelji su imali materijalne dokaze, ali ključni deo priče nedostajao je sve do jednog neočekivanog otkrića: sitnih crvenih šljokica.
Šljokice koje su poslale ubicu na smrt
Kriminalistički stručnjak Edvin Džons pronašao je deset čestica šljokica tokom pregleda tela Megan Baroso — šljokica koje je nosila na proslavi Dana nezavisnosti samo nekoliko sati pre ubistva. Iste čestice pronašao je na prednjem sedištu Sančezovog kamioneta, u tovarnom prostoru vozila i na jakni pronađenoj u njegovoj kući.
Povezivanje tih sićušnih čestica sa praznom bočicom koju je obezbedila Meganina prijateljica pokazalo se kao presudan dokaz. Sančez je 2003. godine proglašen krivim za ubistvo sa predumišljajem i osuđen na smrtnu kaznu.
Analiza tragova — najvažniji deo slagalice koji polako nestaje
Analiza tragova često predstavlja najvažniji deo rekonstrukcije zločina. Balistika, analiza vlakana, stakla, boje i mnoštvo drugih disciplina omogućavaju istražiteljima da saglede širu sliku mesta zločina. Ipak, upravo ta oblast forenzičke nauke danas se nalazi u ozbiljnoj opasnosti.
Kako navodi magazin Popular Mechanics, broj stručnjaka koji se bave analizom mikroskopskih tragova postao je veoma mali, a laboratorije sve manje ulažu u tu oblast. Kada najveći deo finansiranja odlazi na DNK analize, analiza tragova ostaje po strani.
Zašto analiza tragova polako nestaje?
Jedan od razloga je što posao zahteva ogromno znanje i dugotrajnu obuku. Stručnjacima su potrebne godine da savladaju sve oblasti koje spadaju pod analizu tragova.
"Barutne čestice, dlake, vlakna, boja, staklo — svaka od tih oblasti zahteva posebnu obuku. Neke možete savladati za nekoliko meseci, ali za druge su potrebne godine", objašnjava Majkl Trimpe, stručnjak za tragove iz kriminalističke laboratorije okruga Hamilton.
DNK laboratorije postale su standard u kriminalističkim centrima još od osamdesetih godina, a tehnologija se iz godine u godinu usavršava. Ali svaki slučaj ne ostavlja DNK tragove — i upravo tu analiza tragova postaje nezamenljiva.
Stručnjaci uzbunjuju: vreme ističe
Kriminalistički stručnjaci udružili su se kroz organizacije poput Američkog društva ispitivača tragova kako bi se suprotstavili onome što Trimpe naziva "masovnom kratkovidošću". Pojedine privatne laboratorije pokušavaju da popune prazninu nastalu u manjim jurisdikcijama, ali problem ostaje dubok i sistemski.
Nikada ne možete znati da li će upravo jedno vlakno, komadić stakla ili šarena šljokica postati dokaz koji će pretvoriti nerešivu istragu u potpuno razjašnjen slučaj. Pitanje je samo da li će u stvarnom svetu i dalje postojati stručnjaci koji mogu da ih obrade.
Komentari (0)