Razbacana odeća po stolicama, prepune police, sitnice nagomilane na kuhinjskim površinama i predmeti koji nemaju svoje mesto u domu – sve to mnogi doživljavaju kao bezazlen svakodnevni nered. Međutim, stručnjaci upozoravaju da neuredan prostor može imati mnogo veći uticaj na psihičko stanje nego što većina ljudi pretpostavlja.

Iako se često smatra estetskim problemom, nered može da utiče na koncentraciju, nivo stresa i osećaj mentalnog umora, pa čak i na kvalitet svakodnevnog funkcionisanja.

Mozak ne ignoriše nered

Prema rečima psihijatra dr Klinta Sala, medicinskog direktora centra The Grove Recovery Community Center, ljudski mozak registruje gotovo svaki predmet koji se nalazi u vidnom polju.

– Nered deluje kao stalni vizuelni podražaj koji se bori za našu pažnju. Mozak mora dodatno da radi kako bi filtrirao nebitne informacije, što može dovesti do mentalnog umora i problema sa koncentracijom – objašnjava on.

Stručnjaci navode da svaki predmet u prostoru predstavlja potencijalni izvor distrakcije, čak i kada toga nismo svesni.

Dr Salo poredi ovu situaciju sa Wi-Fi mrežom: što više uređaja radi u pozadini, sistem postaje sporiji. Slično se, kako kaže, događa i sa mozgom kada je izložen velikom broju vizuelnih stimulansa.

Kako nered utiče na stres?

Problem ne završava samo na odvlačenju pažnje. Istraživanja pokazuju da neorganizovan prostor može doprineti povećanju nivoa kortizola, hormona stresa.

Psiholog Drepkin objašnjava da nered mozgu šalje poruku da postoji mnogo nedovršenih obaveza.

– Kada je prostor prepun stvari, stvara se osećaj da nas sa svih strana čekaju nerešeni zadaci. Iako toga često nismo svesni, telo registruje taj pritisak – navodi on.

Slično mišljenje deli i dr Salo, koji upozorava da prenatrpano okruženje kod mnogih ljudi stvara osećaj da obaveze nikada nisu završene.

– Takav prostor može pojačati anksioznost i doprineti osećaju psihičke iscrpljenosti – ističe stručnjak.

Ko je najosetljiviji na nered?

Iako neuredan prostor može uticati na svakoga, stručnjaci naglašavaju da su posebno pogođene osobe koje se već suočavaju sa stresom, anksioznošću ili osećajem preopterećenosti.

Kod njih čak i manja količina nereda može dodatno povećati napetost, otežati opuštanje i smanjiti sposobnost fokusiranja na svakodnevne zadatke.

Male promene mogu napraviti veliku razliku

Stručnjaci savetuju da nije neophodno težiti savršenstvu, već postepeno uvoditi red u prostor u kojem se provodi najviše vremena.

Uklanjanje nepotrebnih predmeta sa radnih površina, organizovanje ormara ili sređivanje jedne prostorije dnevno može doprineti osećaju kontrole i smanjenju mentalnog opterećenja.

Iako nered možda deluje kao bezazlen deo svakodnevice, stručnjaci upozoravaju da njegov uticaj na psihičko zdravlje ne treba potcenjivati. Uređeniji prostor često znači i mirniji um.