Toplotni talas koji je zahvatio Srbiju ponovo je otvorio važno pitanje - kada rad na visokim temperaturama postaje opasan i koje su obaveze poslodavca prema zaposlenima?

Sa temperaturama koje ovih dana u mnogim gradovima prelaze 35 stepeni, najugroženiji su radnici na otvorenom: građevinci, komunalci, dostavljači, poljoprivrednici, ali i zaposleni u fabrikama, halama i kancelarijama bez adekvatne klimatizacije.

Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu u Srbiji, poslodavac je dužan da zaposlenima obezbedi bezbedne uslove rada i zaštitu zdravlja, bez obzira na to da li rade napolju ili u zatvorenom prostoru.

Kada poslodavac mora da reaguje?

Iako srpski propisi ne definišu jednu tačno određenu temperaturu pri kojoj rad mora da se obustavi, stručnjaci ističu da pri temperaturama iznad 35 stepeni rizik po zdravlje naglo raste, posebno kod fizički zahtevnih poslova.

To znači da poslodavac mora da preduzme mere zaštite, kao što su:

  • češće pauze u hladu ili rashlađenim prostorijama
  • dostupna pijaća voda i rashlađeni napici
  • reorganizacija radnog vremena (ranije jutarnje ili večernje smene)
  • zaštita od direktnog sunca
  • smanjenje fizičkog opterećenja u najtoplijem delu dana

Stručnjaci preporučuju da se najteži poslovi izbegavaju između 11 i 17 časova, kada je UV zračenje i temperatura najviša.

Kada radnik može da odbije rad?

U slučaju da poslodavac ne obezbedi osnovne mere zaštite, a postoji ozbiljna opasnost po zdravlje ili život, zaposleni ima pravo da ukaže na nebezbedne uslove rada.

Ako postoji direktna opasnost od toplotnog udara, dehidracije ili kolapsa, zakon predviđa mogućnost odbijanja rada dok se uslovi ne dovedu na bezbedan nivo.

U praksi, to najčešće važi za radnike koji rade na direktnom suncu ili u prostorijama sa ekstremno visokom temperaturom bez ventilacije.

Ko je najugroženiji?

Lekari upozoravaju da su posebno rizične grupe:

  • stariji radnici
  • hronični bolesnici
  • trudnice
  • osobe sa srčanim problemima
  • radnici koji satima obavljaju težak fizički posao

Kod njih čak i kraće izlaganje velikoj vrućini može dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Simptomi koje ne smete ignorisati

Prvi znaci pregrevanja organizma su:

  • jaka žeđ
  • glavobolja
  • vrtoglavica
  • mučnina
  • slabost
  • grčevi u mišićima
  • konfuzija

Ako se pojave ovi simptomi, rad treba odmah prekinuti, skloniti se na hladnije mesto i uneti dovoljno tečnosti.

Gubitak svesti, zbunjenost i izrazito visoka telesna temperatura mogu ukazivati na toplotni udar, koji zahteva hitnu medicinsku pomoć.

Šta savetuju lekari?

Tokom ekstremnih vrućina stručnjaci savetuju:

  • pijte vodu redovno, čak i kada niste žedni
  • izbegavajte alkohol
  • smanjite unos gaziranih i preslatkih napitaka
  • ne preterujte sa kafom i energetskim pićima
  • nosite laganu, svetlu i prozračnu odeću

Sve češći toplotni talasi u Srbiji pokazuju da rad na visokim temperaturama postaje ozbiljan izazov za bezbednost zaposlenih. Zato prilagođavanje rada ekstremnim vremenskim uslovima više nije preporuka - već potreba.