Na prvi pogled odgovor deluje očigledno – hladna voda bi trebalo da se zamrzne pre tople.
Topla voda može da se zamrzne brže od hladne
Međutim, naučnici već decenijama raspravljaju o fenomenu poznatom kao Mpembin efekat, prema kojem se pod određenim uslovima topla voda može zamrznuti brže od hladne.
Ovaj fenomen je dobio ime po Erastu Mpembi, učeniku iz Tanzanije koji je šezdesetih godina prošlog veka primetio neobičnu pojavu dok je pravio sladoled.
Požurio je da toplu smesu stavi u zamrzivač, a ona se pretvorila u sladoled pre nego ohlađene smese njegovih školskih drugova. Kada je pitao nastavnika za objašnjenje, dobio je odgovor da je to nemoguće.
Velika zagonetka
Kasnije je fizičar Denis Ozborn zajedno sa Mpembom sproveo prve naučne eksperimente koji su ukazali da efekat zaista može da postoji. Ipak, naredna istraživanja nisu uspela da ga dosledno potvrde, pa pitanje ostaje otvoreno.
Jedan od razloga je što zamrzavanje utiče na veliki broj faktora. Topla voda brže isparava, pa joj se smanjuje zapremina. Zagrevanje može promeniti raspored molekula vode i količinu rastvorenih gasova, a čak i uslove u zamrzivaču, poput sloja leda na policama ili položaja posude, mogu uticati na rezultat.
Godine 2016. istraživači su pokazali da čak i mesto na kojem se meri temperatura može promeniti zaključak eksperimenta. Razlika od svega jednog centimetra pri postavljanju termometra mogla je da stvori privid da se topla voda hladi brže, zbog čega su zaključili da su ovakvi eksperimenti izuzetno osetljivi.
Iako je postojanje Mpembinog efekta kod vode i dalje predmet rasprave, slični fenomeni primećeni su i kod drugih materijala, poput određenih kristala, minerala i polimera.
Kada je reč o vodi, konačan odgovor još ne postoji. Jednostavno pitanje – da li se topla voda zamrzava brže od hladne – i dalje predstavlja jednu od najzanimljivijih zagonetki moderne fizike, piše quantamagazine.
Komentari (0)