Krastavci spadaju među najzahtevnije povrtarske kulture kada su u pitanju voda i hranljive materije.

Bez redovnog zalivanja i pravilne prihrane teško će razviti veliki broj zdravih plodova, zbog čega iskusni baštovani posebnu pažnju posvećuju đubrenju u najvažnijim fazama rasta.

Ako želite da vaše biljke tokom celog leta neprestano cvetaju i daju nove plodove, nije dovoljno da ih samo povremeno zalivate. Podjednako je važno da ih u pravom trenutku prihranite, jer upravo od toga često zavisi kakav će rod dati.

Prva prihrana počinje još dok su sadnice male

Krastavci se najčešće uzgajaju iz rasada koji se razvija u zatvorenom prostoru ili plasteniku, a na otvoreno se sadi tek kada prođe opasnost od prolećnih mrazeva. U početku mlade biljke imaju dovoljno hranljivih materija iz supstrata, ali kako rastu, njihove potrebe postaju sve veće.

Stručnjaci preporučuju da se prva prihrana obavi kada sadnice dostignu visinu od oko 15 centimetara i kada dođe vreme za presađivanje u veće saksije ili kontejnere. Tada je najbolje dodati kompost ili đubrivo sa sporim oslobađanjem hranljivih materija kako bi biljka nesmetano razvijala koren i nadzemni deo.

Prilikom konačne sadnje u baštu ili plastenik, prihrana postaje još važnija. U zemlju je preporučljivo uneti dobro zgoreli stajnjak ili kvalitetan kompost, koji će postepeno oslobađati hranljive materije i istovremeno poboljšati strukturu zemljišta. Dobra opcija je i uravnoteženo mineralno đubrivo sa sporim oslobađanjem.

Cvetanje je ključna faza

Kada se biljke dobro ukorene i počnu da cvetaju, njihove potrebe za hranljivim materijama značajno rastu, posebno za kalijumom. Ovaj element igra važnu ulogu u razvoju cvetova i formiranju plodova.

Ako biljka u toj fazi nema dovoljno kalijuma, cvetanje može biti slabije, a broj plodova manji. Zato mnogi baštovani jednom nedeljno tokom cvetanja prihranjuju krastavce tečnim đubrivom bogatim kalijumom, poput onog koje se često koristi za paradajz. Takva prihrana podstiče stvaranje novih cvetova i produžava period berbe sve do kraja sezone.

Baštovanski stručnjak i autor Džon Negus savetuje da se rasad, nakon što prođe opasnost od prolećnih mrazeva, sadi na sunčano mesto u dobro dreniranom i plodnom zemljištu obogaćenom kompostiranim stajnjakom.

Mineralno đubrivo bogato azotom podstiče rast

Nakon presađivanja preporučuje redovnu nedeljnu prihranu tečnim đubrivom sa visokim sadržajem kalijuma, jer ono doprinosi obilnijem cvetanju, razvoju plodova i produžava sezonu berbe.

Koliko god prihrana bila važna, bez dovoljno vode ni najbolje đubrivo neće dati očekivane rezultate. Krastavci imaju plitak korenov sistem i veoma su osetljivi na isušivanje zemljišta, naročito tokom letnjih vrućina.

Redovno zalivanje, kvalitetno zemljište i pravovremena prihrana tri su osnovna uslova za zdrav rast biljaka i bogat rod.

Za podsticanje bujnog rasta mnogi koriste ureu, mineralno đubrivo bogato azotom. Dovoljno je da jednu kašiku uree rastvorite u 10 litara vode i tom mešavinom zalijete biljke.

Azot je neophodan za stvaranje hlorofila, zbog čega listovi postaju tamnozeleni, snažni i zdravi. Razvijena lisna masa omogućava efikasniju fotosintezu, pa biljka ima više energije za rast, cvetanje i razvoj velikog broja plodova. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se urea koristi umereno i uglavnom u ranijim fazama razvoja, dok u periodu cvetanja prednost treba dati đubrivima bogatim kalijumom, koji direktno podstiče formiranje plodova, piše Home and Garden.