Usred prostranstva Tihog okeana, stotinama kilometara jugozapadno od Havaja, nalazi se Džonstonovo ostrvo – malo, danas nenaseljeno parče kopna koje krije jednu od najmračnijih priča iz perioda Hladnog rata. Iako danas deluje potpuno napušteno, ovaj atol je decenijama bio jedna od najstrože čuvanih američkih vojnih lokacija, na kojoj su sprovođeni nuklearni eksperimenti i tajni vojni programi o kojima javnost dugo nije znala gotovo ništa.

Pre nego što je postao vojna baza, Džonstonov atol bio je poznat uglavnom po nalazištima guana, prirodnog đubriva nastalog od ptičjeg izmeta. Sjedinjene Američke Države pripojile su ga 1858. godine, a njegov strateški značaj postao je očigledan tek tokom Drugog svetskog rata, kada je pretvoren u važnu vazdušnu i pomorsku bazu.

Prava uloga ostrva otkrivena je početkom Hladnog rata. Zbog velike udaljenosti od naseljenih područja, američka vojska izabrala ga je za izvođenje nekih od najopasnijih nuklearnih testova u istoriji. Tokom operacija „Hardtak I“ i „Dominik“ sa ostrva su lansirane rakete sa nuklearnim bojevim glavama koje su detonirane visoko iznad Zemlje.

Najpoznatiji eksperiment izveden je 1962. godine pod nazivom „Starfiš Prajm“. Nuklearna eksplozija jačine 1,4 megatona dogodila se oko 400 kilometara iznad atola i stvorila veštačku auroru koja se mogla videti hiljadama kilometara daleko, od Havaja do Novog Zelanda.

Međutim, posledice nisu bile samo vizuelne. Snažan elektromagnetski puls izazvan eksplozijom poremetio je rad električne mreže i telekomunikacionih sistema na Havajima, udaljenim više od 1.300 kilometara, dok je nekoliko satelita u Zemljinoj orbiti trajno oštećeno ili uništeno.

Još ozbiljnije posledice izazvali su neuspešni testovi. Tokom jednog lansiranja raketa je eksplodirala ubrzo nakon poletanja, raspršivši delove nuklearne bojeve glave i radioaktivni plutonijum po ostrvu i okolnoj laguni. Nekoliko nedelja kasnije dogodila se nova eksplozija na lansirnoj rampi, nakon koje su tlo, objekti i metalne konstrukcije ostali kontaminirani radioaktivnim materijalom.

dsds

Kako bi što pre nastavila program testiranja, vojska je veliki deo radioaktivnog otpada jednostavno zatrpala u laguni. Kasnije je upravo taj materijal korišćen za proširenje ostrva, zbog čega je radioaktivna kontaminacija ostala trajno prisutna u njegovom tlu.

Pored nuklearnih eksperimenata, Džonstonov atol bio je i sedište jednog od najtajnijih američkih vojnih projekata. Sa ovog ostrva razvijan je program namenjen uništavanju neprijateljskih satelita pomoću nuklearnih projektila, što je predstavljalo jedan od prvih pokušaja stvaranja protivsatelitskog oružja.

Danas je Džonstonovo ostrvo zatvoreno za javnost i uglavnom ga naseljavaju morske ptice. Ipak, njegova prošlost ostaje podsetnik na period kada je usred Tihog okeana nastajala istorija – i kada su eksperimenti sprovođeni daleko od očiju sveta ostavili posledice koje se osećaju i decenijama kasnije.