Restauracija je otkrila jednu od najpoznatijih scena iz grčke mitologije, navodi se u saopštenju Arheološkog parka Pompeje.

Ovo remek-delo prikazuje legendarnu ljubavnu priču između Dionisa, grčkog boga vina i uživanja, i Arijadne, princeze koja je pomogla Tezeju da pronađe put kroz lavirint i ubije Minotaura na Kritu.

Freska je predstavljena prošle nedelje tokom međunarodne radionice posvećene artefaktima pronađenim u drevnom italijanskom gradu, koji je 79. godine nove ere uništila erupcija Vezuva.

Pompeji

Uspeli su da obnove četvrtinu plafona

Katastrofa koja je odnela više od 16.000 života zatrpala je bezbroj građevina, među kojima i ovaj raskošni plafon.

Nekada je krasila prostoriju za gozbe u luksuznoj vili i zadivljivala goste, ali je velika plafonska kompozicija tokom erupcije pala na pod i razbila se na stotine delova. Vekovima je bila izgubljena za istoriju, a sada je ponovo otkrivena. Prema navodima New York Timesa, jedna je od samo 20 plafonskih fresaka koje su preživele katastrofu u Pompeji.

Od 2023. godine arheolozi sakupljaju fragmente gipsa i postavljaju ih na posebnu noseću konstrukciju koja približno oponaša originalni zakrivljeni oblik ukrašenog svoda.

Do sada su uspeli da obnove oko četvrtine plafona koristeći približno 1.000 fragmenata, poput drevne slagalice. Upoređivanjem pojedinih delova sa poznatim antičkim umetničkim delima, istraživači su uspeli da rekonstruišu prikaz mitološke scene.

freska 2

Čuvena freska prikazuje Dionisa

Na fresci je Dionis prikazan kako leži na kočijama preko puta Arijadne, koja svira harfu zajedno sa Erosom, dok ih kentauri zabavljaju i vuku kočije.

Ovo umetničko delo jedno je od nekoliko otkrića posvećenih Dionisu u Pompeji. Među njima su i freske koje prikazuju njegove ženske sledbenice, poznate kao menade, tokom verskih rituala.

Arheolozi se nadaju da će daljim pronalaženjem i restauracijom fragmenata uspeti da naprave potpuniju sliku ovog izuzetnog umetničkog dela.

Posebno je zanimljivo i samo mesto gde je freska pronađena. U tom delu Pompeje nalazila se građevina poznata kao „zatvorska pekara“, jer arheolozi veruju da su u njoj robovi bili primorani da rade do smrti meljući žito.

U istoj oblasti istraživači su pronašli i fresku koja prikazuje pljosnati hleb nalik pici, piše Nypost.