Mnogi pre kuvanja ispiraju pirinač pod mlazom vode kako bi uklonili višak skroba, a mutnu tečnost koja ostane najčešće odmah prospu u odvod. Međutim, upravo ta voda može imati korisnu namenu – kao blaga prirodna prihrana za sobne i baštenske biljke.

Korišćenje pirinčane vode za zalivanje postalo je popularno na društvenim mrežama, ali nije reč samo o prolaznom trendu. Ova tečnost sadrži skrob i manje količine hranljivih materija koje se oslobađaju tokom ispiranja pirinča.

Među njima se nalaze azot, fosfor, kalijum, cink i vitamini B grupe, koji mogu doprineti rastu i razvoju biljaka.

Prirodna prihrana poznata vekovima

Iako većina ljudi pirinčanu vodu smatra otpadom, u pojedinim delovima Azije ona se tradicionalno koristi u poljoprivredi.

U Japanu je vekovima poznata kao prirodno đubrivo, dok se u Kini fermentisana verzija koristi i u hidroponskom uzgoju određenih biljaka.

Istraživanja ukazuju da pirinčana voda može delovati kao blaga prihrana i kratkoročno podstaći rast biljaka. Posebno se izdvaja voda dobijena ispiranjem integralnog pirinča, jer zbog očuvanog sloja mekinja može sadržati više minerala i hranljivih materija nego voda od belog pirinča.

Osim toga, umerena upotreba može doprineti razvoju korisnih mikroorganizama u zemljištu, koji pomažu razgradnju organskih materija i čine hranljive elemente dostupnijim korenu.

Fermentisana pirinčana voda može biti još korisnija

Nutritivna vrednost pirinčane vode može se dodatno povećati fermentacijom. Tokom tog procesa razvijaju se korisni mikroorganizmi, a količina pojedinih minerala može da poraste.

Istraživanja pokazuju da se tokom fermentacije mogu povećati koncentracije minerala poput kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, bakra i bora.

Ipak, fermentisana pirinčana voda mora se pravilno koristiti i razblažiti, jer u suprotnom može biti prejaka za biljke.

Kako napraviti fermentisanu pirinčanu vodu?

Postupak je jednostavan:

  • Vodu nakon ispiranja pirinča sipajte u čistu staklenu teglu.
  • Ne punite teglu do vrha, već ostavite malo prostora za gasove koji nastaju tokom fermentacije.
  • Pokrijte je gazom ili tankom čistom krpom.
  • Ostavite je na sobnoj temperaturi, dalje od direktne sunčeve svetlosti.

Fermentacija može trajati od tri do devet dana, u zavisnosti od temperature. Kada tečnost dobije blago kiselkast miris, spremna je za upotrebu.

Pre zalivanja potrebno je pomešati je sa jednakom količinom obične vode. Nerazblažena pirinčana voda može biti prejaka za većinu biljaka.

Dovoljno je koristiti je jednom u dve do četiri nedelje.

Ne treba preterivati

Iako pirinčana voda može biti koristan dodatak nezi biljaka, ona nije zamena za kvalitetnu zemlju, dovoljno svetlosti i redovnu prihranu.

Prečesto zalivanje može dovesti do nakupljanja skroba u zemljištu, neprijatnih mirisa ili razvoja neželjenih mikroorganizama.

Zbog toga je važno koristiti je umereno i pratiti kako biljke reaguju.

Umesto u odvod, voda može završiti u saksiji

Ponovna upotreba pirinčane vode jednostavan je način da se smanji rasipanje. Umesto da završi u odvodu, može poslužiti kao dodatna prihrana za sobne biljke ili baštu.

Iako nije čarobno sredstvo zbog kojeg će biljke preko noći procvetati, pravilno pripremljena i umereno korišćena pirinčana voda može biti jednostavan, prirodan i gotovo besplatan saveznik u njihovoj nezi.