Pitanje je naizgled jednostavno, ali odgovor je mnogo komplikovaniji: da li je krajnji jug Hrvatske enklava, eksklava ili nešto sasvim drugo?

Korisnik je na popularnom kanalu posvećenom geografiji objavio mapu hrvatske obale i pokazao na područje Dubrovačko-neretvanske županije, koje je kopnenim putem odvojeno od ostatka Hrvatske teritorijom Bosne i Hercegovine kod Neuma.

Objava je brzo privukla pažnju, a korisnici su pokušavali da pronađu najprecizniji geografski izraz.

Enklava ili eksklava?

Većina se složila da nije reč o klasičnoj enklavi, jer takva teritorija mora biti u potpunosti okružena teritorijom druge države.

Mnogo prikladniji izraz je eksklava – deo teritorije koji je odvojen od matične države. Ipak, pojedini korisnici istakli su da je najpreciznije govoriti o polueksklavi, s obzirom na to da hrvatski jug ima izlaz na more i teritorijalno je povezan sa ostatkom zemlje preko mora.

Jedan komentar je sve sažeo u nekoliko reči: „Eksklava, da; enklava, ne.“

Granica stara više od tri veka

Ovakav neobičan geografski raspored nije nastao slučajno. Njegovi koreni sežu u 1699. godinu i Karlovački mir, kada je Dubrovačka Republika ustupila određeni deo obale Osmanskom carstvu.

Ideja je bila da se stvori tampon-zona između Dubrovačke Republike i Mletačke Republike, čime je Dubrovnik dobio kopnenu zaštitu od tada moćnog suseda.

Ipak, vekovima kasnije ova granica i dalje privlači pažnju.

ddd

Šta je promenio Pelješki most?

Posebno zanimanje izazvao je Pelješki most, otvoren 2022. godine. Njegovom izgradnjom putna veza između juga Hrvatske i ostatka zemlje više ne zahteva prolazak kroz teritoriju Bosne i Hercegovine.

Ipak, most nije promenio istorijske granice niti činjenicu da se hrvatski jug geografski nalazi odvojen kopnenim pojasom druge države.

Zbog toga je ova neobična tačka na karti i dalje zanimljiv primer koliko istorija, politika i geografija mogu da naprave granicu koja izgleda jednostavno – ali zapravo krije veoma složenu priču.