Ko je makar jednom ostavio automobil nekoliko sati na avgustovskom suncu, zna šta ga čeka kada otvori vrata, vreo vazduh, užarena sedišta i volan koji gotovo ne može da se dodirne. Često tada spuštamo prozore, uključujemo klimu na maksimum i čekamo da u automobilu konačno može normalno da se diše.

Ali može li uopšte da se spreči toliko zagrevanje automobila?

Nemački auto-klub ADAC rešio je da proveri šta zaista pomaže. Testirali su boju automobila, popularne štitnike za šoferšajbnu, zatamnjena stakla, ali i potpuno prekrivanje vozila. Rezultati su pokazali da neke stvari koje godinama koristimo ne pomažu ni približno koliko mislimo.

Crni auto se više zagreva, ali nije sve u boji

Logično je pomisliti da je leti mnogo bolje imati beli nego crni automobil. Test je pokazao da u tome ima istine, ali ne baš onoliko koliko se očekivalo.

Površina crnog automobila zagrejala se čak do 65 stepeni, dok je kod belog izmereno 44 stepena. Ogromna razlika.

Međutim, kada su pogledali temperaturu u samoj kabini, razlika između crnog i belog automobila bila je svega oko pet stepeni.

Dakle, svetliji automobil jeste mala prednost leti, ali vas ni on neće spasiti ako satima stoji na direktnom suncu.

Štitnik koji svi stavljamo iza šoferšajbne nije najbolji

Oni srebrni štitnici koje leti viđamo na gotovo svakom parkingu ipak pomažu, ali mnogo manje nego što biste možda očekivali.

U automobilu bez ikakve zaštite temperatura je dostigla 53 stepena, dok je sa štitnikom postavljenim sa unutrašnje strane vetrobrana bila oko četiri stepena niža.

Razlog je jednostavan: sunčevi zraci već su prošli kroz staklo pre nego što dođu do zaštite.

Mnogo bolje prošla je zaštita postavljena sa spoljne strane šoferšajbne. U tom slučaju sunce se zaustavlja pre nego što zagreje staklo i unutrašnjost, a temperatura u kabini bila je niža za oko osam stepeni.

Ovo je dalo najbolji rezultat

Ako automobil morate da ostavite na suncu, najbolji rezultat na ADAC-ovom testu dala je potpuna spoljna prekrivka za automobil.

Kada je vozilo bilo prekriveno preko cele karoserije, u kabini je izmereno čak 10 stepeni manje nego u automobilu koji je stajao nezaštićen na suncu.

Drugim rečima, ako nema garaže, drveta ili drugog mesta u hladu, fizičko sprečavanje sunčevih zraka da direktno zagrevaju automobil pokazalo se kao najefikasnije od testiranih rešenja.

A zatamnjena stakla?

Zanimljivo je da zatamnjena stakla nisu mnogo promenila ukupnu temperaturu u kabini, razlika je bila svega oko dva stepena.

Ali putnicima pozadi mogu mnogo da znače. Na zadnjem delu automobila bez zatamnjenih stakala izmereno je čak 57 stepeni, dok je sa zatamnjenim staklima temperatura bila oko 48 stepeni.

I još jedan stari trik ima smisla: prebacite svetao peškir preko volana. Neće rashladiti automobil, ali će sprečiti da se upravljač toliko usija da jedva možete da ga uhvatite.

Ipak, najvažnije pravilo ostaje isto: decu i životinje nikada ne ostavljajte u parkiranom automobilu na vrućini, čak ni „samo na nekoliko minuta“, jer temperatura u zatvorenoj kabini može veoma brzo da postane opasna.