„Jednačina sudnjeg dana“ predviđa katastrofalan scenario, ali stručnjaci upozoravaju da se demografski trendovi nisu odvijali prema prvobitnom modelu.

Austrijsko-američki matematičar Hajnc fon Ferster (1911–2002) objavio je 1960. godine u časopisu Science matematički model poznat kao „Jednačina sudnjeg dana“. Na osnovu tadašnjih podataka izneo je zapanjujuće predviđanje da bi čovečanstvo moglo da doživi svoj kraj u petak, 13. novembra 2026. godine.

Prema njegovim proračunima, koji su se zasnivali na istorijskim podacima o broju stanovnika od 1. godine nove ere do 1958. godine, ljudska vrsta bi se, slikovito rečeno, „stisnula do smrti“ ukoliko bi se tadašnji tempo rasta svetske populacije nastavio istom brzinom.

Model je počivao na pretpostavci da tehnološki napredak, razvoj poljoprivrede i medicina omogućavaju ljudima da prevaziđu prirodna ograničenja resursa. Tako nastaje svojevrsni začarani krug: veći broj stanovnika podstiče razvoj novih tehnologija, koje zatim omogućavaju još veći rast populacije.

Šta se u međuvremenu dogodilo?

Iako je broj stanovnika na Zemlji porastao sa oko 3,02 milijarde 1960. godine na približno 8,3 milijarde danas, Fon Fersterov proračun ipak se nije pokazao tačnim.

Rast svetske populacije poslednjih decenija značajno je usporen. Demografi to, između ostalog, povezuju sa boljim obrazovanjem, dostupnijim zdravstvenim uslugama i većom primenom planiranja porodice.

Zbog toga se katastrofalni scenario koji je matematički model predvideo za novembar 2026. godine nije ostvario.

Postoji i drugo „predviđanje sudnjeg dana“

Fon Ferster nije bio jedini naučnik koji se bavio pitanjem koliko dugo čovečanstvo može da opstane.

Australijski astrofizičar Brendon Karter (84) kasnije je razvio takozvano „Karterovo predviđanje sudnjeg dana“. Njegov model sugeriše da ukupan broj ljudi koji će ikada živeti na Zemlji neće biti dramatično veći od broja ljudi koji su do sada rođeni.

Međutim, Karter je mogući kraj čovečanstva smestio mnogo dalje u budućnost, čak u 11.146. godinu.

Razlika između ova dva modela iznosi više od 8.000 godina, ali jedno je sigurno: usporavanje rasta svetske populacije čovečanstvu je donelo dodatno vreme.

Zato će petak, 13. novembar 2026. godine za većinu ljudi ipak biti samo još jedan datum u kalendaru, a ne dan koji će označiti kraj sveta.

 
 
 

 

SMAK