Kada želimo da se hranimo zdravije, granola često deluje kao logičan izbor za doručak. Ovsene pahuljice, orašasti plodovi i semenke zvuče kao idealna kombinacija, a atraktivna ambalaža dodatno stvara utisak da kupujemo nešto dobro za organizam.

Ipak, nije svaka granola ista.

Problem nastaje kada se kvalitetnim osnovnim sastojcima dodaju velike količine šećera, sirupa, soli ili zasićenih masti. Tada proizvod koji na prvi pogled deluje kao zdrava namirnica može postati prilično kaloričan i nutritivno mnogo manje povoljan.

Zbog toga stručnjaci savetuju da se ne oslanjamo samo na natpise poput „prirodno“, „integralno“ ili „bez veštačkih sastojaka“, već da pre kupovine pogledamo šta se zaista nalazi u sastavu.

Zašto granola može da zavara?

Ovas, orašasti plodovi i semenke sami po sebi mogu biti veoma vredan deo uravnotežene ishrane. Sadrže vlakna, proteine, zdrave masti, vitamine i minerale.

Međutim, industrijska granola često sadrži i dodatne sastojke koji poboljšavaju ukus i teksturu. Među njima mogu biti različiti sirupi, šećer i biljna ulja.

Kardiolog dr Madžid Basit ukazuje na to da upravo zdravi sastojci od kojih je granola napravljena stvaraju svojevrsni „oreol zdravlja“, zbog čega potrošači mogu zanemariti ostatak deklaracije.

Drugim rečima, činjenica da proizvod sadrži ovas ne znači automatski da je svaki njegov sastojak dobar izbor.

Obratite pažnju na dodat šećer

Jedan od prvih podataka koje treba proveriti jeste količina šećera.

Da bi granola bila slađa i dobila karakteristične hrskave grudvice, proizvođači mogu koristiti šećer, med ili različite sirupe. Iako neki od njih zvuče „prirodnije“, organizam i dalje dobija dodat šećer.

Zato nije dovoljno pročitati prednju stranu pakovanja. Prava slika nalazi se na deklaraciji, gde treba proveriti koliko šećera proizvod sadrži na 100 grama i po preporučenoj porciji.

Nisu sva ulja isti izbor

Još jedan detalj koji zaslužuje pažnju jesu masti.

Određene granole mogu sadržati kokosovo ili palmino ulje, koja imaju visok udeo zasićenih masnih kiselina. Prekomeran unos zasićenih masti može doprineti povećanju LDL, odnosno „lošeg“ holesterola.

Zbog toga je, posebno ako vodite računa o zdravlju srca, korisno da pogledate koje je ulje korišćeno i u kojoj količini.

Treba imati na umu i da su orašasti plodovi i semenke, iako nutritivno kvalitetni, energetski bogati. Kada im se dodaju ulje i zaslađivači, ukupna kalorijska vrednost granole može brzo da poraste.

Problem može biti i veličina porcije

Granola se često jede direktno iz velike činije, pa je lako sipati znatno više od preporučene količine.

Čak i kvalitetna granola može biti prilično kalorična, zbog čega je veličina porcije važna. Umesto velike količine, dovoljno je dodati manju porciju jogurtu, mleku ili voću.

Na taj način granola može da bude dodatak obroku, a ne njegov najveći deo.

Kako da izaberete bolju granolu?

Ako ne želite da se odreknete granole, nekoliko jednostavnih pravila može da vam olakša izbor:

  • birajte proizvode sa manje dodatog šećera;
  • proverite da li je među glavnim sastojcima integralni ovas;
  • prednost dajte granoli sa orašastim plodovima i semenkama;
  • pogledajte koje je ulje korišćeno;
  • obratite pažnju na količinu soli;
  • kontrolišite veličinu porcije.

Još bolja opcija može biti domaća granola, jer tada sami birate sastojke i količinu zaslađivača i ulja.

Granola ipak može biti deo zdrave ishrane

Granolu zato ne treba automatski svrstati među „loše“ namirnice. Problem je pre svega u pojedinim proizvodima sa mnogo dodatog šećera, masti i kalorija.

Kada se izabere kvalitetna mešavina i jede u umerenoj količini, granola može da bude deo raznovrsnog doručka. Možete je kombinovati sa običnim jogurtom, mlekom, svežim voćem ili je dodati u ovsenu kašu.

Najvažnije pravilo je jednostavno: ne birajte proizvod samo po onome što piše na prednjoj strani pakovanja. Okrenite ambalažu i pročitajte deklaraciju. Upravo tamo se krije odgovor na pitanje da li je granola zaista dobar izbor za vaš doručak.