Donald Tramp i Vladimir Putin sastali su se danas, 19. novembra, u kineskom Šenženu, uoči istorijskog trojnog susreta sa Si Đinpingom. Američki predsednik je ruskog lidera pred kamerama nazvao prijateljem, a potom su iza zatvorenih vrata razgovarali o ratu u Ukrajini. Sastanak je trajao oko 40 minuta, a ono što je Kremlj saopštio posle njega privuklo je posebnu pažnju.

„Ko je on? To je moj prijatelj“, našalio se Tramp prilazeći Putinu, koji ga je dočekao sa osmehom.

Usledilo je rukovanje i nekoliko srdačnih reči pred kamerama, a zatim su se dvojica predsednika povukla na razgovor.

Bio je to njihov prvi susret licem u lice posle razgovora na Aljasci 2025. godine, koji nisu doveli do završetka rata u Ukrajini.

Ovog puta sastali su se u kineskom gradu Šenženu, gde se održava samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).

Putin napustio sastanak u „odličnom raspoloženju“

Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov izjavio je da je rat u Ukrajini bio glavna tema razgovora.

Prema njegovim rečima, Tramp i Putin razgovarali su i o odnosima Moskve i Vašingtona, kao i o predstojećem trojnom susretu sa kineskim predsednikom.

Ušakov je posebno istakao da je Putin posle sastanka bio u izuzetno dobrom raspoloženju.

Međutim, nije saopšteno da je postignut dogovor o prekidu vatre, teritorijalnim pitanjima ili ublažavanju sankcija.

To je važna razlika. Zadovoljstvo jednog učesnika razgovora ne mora da znači da je druga strana prihvatila njegove zahteve.

Ipak, za Putina je već sama prilika da o Ukrajini neposredno razgovara sa američkim predsednikom, bez predstavnika Kijeva i evropskih prestonica u prostoriji, politički značajna.

Zašto je Putin mogao da bude zadovoljan i bez sporazuma?

Rusija već godinama pokušava da predstavi rat u Ukrajini kao deo mnogo šireg sukoba sa Zapadom.

Moskva ne traži samo razgovore o zaustavljanju borbi, već i o sankcijama, NATO-u i budućem evropskom bezbednosnom poretku.

Zato je za Kremlj važno da Tramp prihvata direktan dijalog sa Putinom i da Rusija ostaje učesnik pregovora o najvažnijim međunarodnim pitanjima.

Uz to, ruski predsednik će danas sedeti za istim stolom sa liderima SAD i Kine.

Takva fotografija ima političku težinu čak i kada iza nje ne stoji veliki sporazum.

Ona ruskoj javnosti šalje poruku da Moskva, uprkos zapadnim sankcijama, nije isključena iz svetske diplomatije.

Ipak, bez konkretnih ustupaka Vašingtona, takav uspeh zasad ostaje pre svega simboličan.

Tramp je prvo govorio da Ukrajina neće biti tema, a onda je otvorio to pitanje

Uoči samita američki zvaničnici najavljivali su da će glavne teme trojnog sastanka biti nuklearno naoružanje i međunarodna bezbednost.

Čak su navodili da o Ukrajini neće biti pregovora u formatu u kojem učestvuje Kina, jer Vašington sa Kijevom i Moskvom vodi odvojene diplomatske razgovore.

Međutim, sam Tramp je neposredno pred put u Aziju rekao da namerava da govori i o ukrajinskom ratu.

Danas je, tokom susreta sa Sijem, poručio da bi Sjedinjene Američke Države i Kina trebalo da pomognu u njegovom okončanju.

Potom je Ukrajina pomenuta i na početku razgovora Trampa, Putina i Sija.

Zanimljivo je da kineski predsednik u svom uvodnom obraćanju nije posebno govorio o Ukrajini. Naglasio je potrebu da velike sile sarađuju kako bi se očuvala svetska stabilnost.

Ta razlika pokazuje da tri predsednika ne ulaze u pregovore sa istim prioritetima.

Zelenski: Rat bi mogao da se završi na jednom sastanku

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uoči samita izneo je snažnu poruku.

On smatra da Amerika i Kina imaju dovoljno ekonomskog i političkog uticaja da izvrše pritisak na Rusiju.

Prema njegovom mišljenju, kada bi Vašington i Peking zajednički zapretili Moskvi ozbiljnim sankcijama, mogli bi da otvore put ka završetku rata.

Ali Zelenski istovremeno upozorava da o sudbini Ukrajine ne sme da se odlučuje bez ukrajinskih predstavnika.

Kijev strahuje da bi pregovori velikih sila mogli da se pretvore u pritisak na Ukrajinu da prihvati uslove koji ne garantuju njenu dugoročnu bezbednost.

Upravo zbog toga danas se u Berlinu održavaju i razgovori američkih predstavnika sa ukrajinskim i evropskim partnerima.

Zelenski očekuje da će ukrajinska strana dobiti informacije o onome o čemu je Tramp razgovarao u Kini.

Kina ne želi da preuzme odgovornost za tuđi rat

Si Đinping u Šenženu ima drugačiji položaj od Trampa i Putina.

On je domaćin sastanka i nastoji da Kinu predstavi kao silu bez koje nije moguće rešavati najveće svetske probleme.

Međutim, kineski predsednik nema mnogo razloga da preuzima odgovornost za ishod ukrajinskog rata.

Peking održava bliske odnose sa Moskvom, ali istovremeno želi stabilne ekonomske veze sa Evropom i Amerikom.

Preveliko približavanje ruskim zahtevima moglo bi da mu zakomplikuje odnose sa evropskim zemljama.

Zato je moguće da Kina podrži nastavak pregovora i opšte pozive na mir, ali da izbegne konkretne obaveze koje bi je primorale da bira stranu.

Za Si Đinpinga je važno i da u razgovorima sa Trampom zaštiti kineske interese vezane za Tajvan, trgovinu i napredne tehnologije.

Najvažnije pitanje ostalo je bez odgovora

Posle razgovora Trampa i Putina jasno je da je Ukrajina ponovo u središtu američko-ruskih kontakata.

Jasno je i da Kremlj sastanak ocenjuje pozitivno.

Ali još nije poznato da li su dvojica predsednika približila stavove o teritoriji, prekidu vatre, sankcijama ili bezbednosnim garancijama.

To su pitanja od kojih će zavisiti da li današnji razgovori imaju stvarnu diplomatsku težinu.

Putin je, prema rečima njegovog saradnika, napustio sastanak u odličnom raspoloženju. Tramp je dobio priliku da se predstavi kao čovek koji okuplja najveće svetske sile. Međutim, za Ukrajinu i Evropu važnije je ono što tek treba da se sazna: da li su iza zatvorenih vrata otvoreni pregovori koji mogu da približe kraj rata ili je Šenžen zasad doneo samo novu rundu diplomatskih osmeha i rukovanja.