Pasoš nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) bio je primer dokumenta sa precizno definisanim pravilima i jasnim uputstvima za nosioce, što se značajno razlikovalo od današnjih uopštenih napomena.
Na poslednjoj strani savremenog pasoša Republike Srbije nalaze se dve ključne rečenice koje sažimaju osnovne informacije o svrsi dokumenta:
"Ovaj pasoš služi njegovom nosiocu za putovanje u inostranstvo, kao i za utvrđivanje njegovog identiteta i državljanskog statusa tokom boravka u inostranstvu. Nestanak pasoša mora se odmah prijaviti nadležnom organu, a u inostranstvu diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Srbije, koje je dužno da pruži konzularnu pomoć i zaštitu."
Ovaj tekst jasno definiše prava i obaveze nosioca pasoša, ali u poređenju sa SFRJ, današnji dokument sadrži znatno manje detalja.
Kako je izgledao pasoš SFRJ
Pasoš bivše Jugoslavije sadržao je 11 preciznih tačaka o pravima i obavezama državljana:
- Jugoslavenski državljanin mogao je imati samo jedan pasoš iste vrste.
- Za putovanja u zemlje koje zahtevaju vizu, nosilac je morao pribaviti vizu.
- Zabranjeno je koristiti tuđi pasoš ili dati svoj drugome na korišćenje.
- Nestanak ili gubitak pasoša dužan je odmah prijaviti nadležnim organima.
- Ko pronađe tuđu putnu ispravu dužan je da je preda nadležnim institucijama.
- Gubitak pasoša u inostranstvu mora se prijaviti diplomatskom ili konzularnom predstavništvu.
- Nosilac koji se preselio u inostranstvo mora obavestiti najbliže predstavništvo u roku od tri meseca.
- Privremeni boravak u inostranstvu zahteva povratak u Jugoslaviju u roku važenja pasoša ili vize.
- Pasoš mora biti očuvan – svaka promena ili oštećenje bilo je zabranjeno i kažnjivo.
- Državljanin je obavezan pridržavati se zakona zemlje u kojoj boravi.
- Za savet i zaštitu u inostranstvu uvek se mora obratiti diplomatsko-konzularnom predstavništvu.
Jugoslovenski pasoš u praksi
Iako je jugoslovenski pasoš bio jedan od jačih u nesvrstanom svetu, ulazak u određene zemlje poput Albanije, Grčke, Izraela, SSSR-a ili Severne Koreje zahtevao je posebne vize ili odobrenja. Precizna pravila jasno su definisala prava i odgovornosti nosilaca i pokazivala koliko je dokument bio važan za putovanja i međunarodne odnose.
Srpski pasoš danas
Današnji srpski pasoš pruža građanima veće mogućnosti: putovanja bez vize u oko 140 zemalja i rangiranje na 35. mestu po snazi u globalnom indeksu putnih dokumenata, prema rečima Dušana Kozareva, generalnog sekretara Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
Iako sloboda kretanja izgleda veća nego ikada, postoje zemlje koje i dalje zahtevaju dodatne procedure. Ipak, srpski pasoš danas omogućava daleko šira putovanja, kako poslovna, tako i turistička, u poređenju sa vremenom SFRJ.
BONUS VIDEO
Komentari (0)