Sveta Petka, koju narod još naziva Prepodobna Paraskeva, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki kod Srba. Njeno ime se izgovara sa poštovanjem u skoro svakom domu, a dan njene slave, 27. oktobar, mnogima je trenutak tihe molitve i zahvalnosti.

Kult Svete Petke duboko je ukorenjen u našoj duhovnosti. Ona je simbol strpljenja, čednosti, ženske snage i vere koja traži mir, a ne potvrdu. U narodnom predanju, Paraskeva štiti žene, siromašne, bolesne i one koji trpe, pa njeno ime postaje sinonim za blagost i utehu.

Ko je bila Sveta Petka

Prepodobna Paraskeva rođena je u Epivatu, blizu Carigrada, u 11. veku, u bogatoj i pobožnoj porodici. Još kao devojčica pokazivala je saosećanje prema siromašnima. Sa petnaest godina napustila je roditeljski dom i otišla u Palestinu, gde je svoj život provela u molitvi, postu i podvižništvu. Posle smrti, njene mošti postale su izvor mnogih čuda i isceljenja. Tokom vekova su prenošene – iz Epivata u Carigrad, zatim u Trnovo, pa u Beograd. Danas se nalaze u Jašiju u Rumuniji, gde milioni vernika dolaze da se poklone svetiteljki koju zovu “Majkom svih hrišćana sa Balkana”.

Beograd – Crkva Svete Petke na Kalemegdanu

U Beogradu je poštovanje prema Svetoj Petki posebno vidljivo u Crkvi Svete Petke na Kalemegdanu. Hram je sagrađen na mestu gde su, prema predanju, čuvane njene mošti. U unutrašnjosti se nalazi izvor čudotvorne vode, za koji vernici tvrde da nikada ne presušuje. Svake godine, posebno pred 27. oktobar, stotine ljudi dolaze da se umiju, uzmu malo vode za dom ili samo da zapale sveću. Mnogi dolaze tiho, u molitvi, verujući da “Petka razume i ono što ne možemo rečima da izgovorimo”.

Manastir Svete Petke Izvorska

U podnožju planine Kukavice, blizu Paraćina, nalazi se Manastir Svete Petke Izvorska. U manastiru postoji izvor za koji narod veruje da ima isceliteljsku moć. Vekovima se okupljaju vernici iz cele Srbije, posebno žene koje žele potomstvo, zdravlje ili mir u porodici. U porti manastira, uz kapljice vode iz kamene stene, mogu se videti cedulje s imenima, fotografije dece i male zahvalnice – tihi svedoci molitvi koje su, kako vernici kažu, uslišene.

Manastir Trnavska Sveta Petka

Na padinama Ovčarsko-kablarske klisure, blizu Čačka, nalazi se Manastir Trnavska Sveta Petka. Po narodnom predanju, voda iz izvora pored manastira “leči oči i srce”. Mesto je vekovima poznato kao “kuća praštanja”, jer su se tu, posle dugih svađa, bratstva i porodice mirile. Skromnost ovog manastira, kažu vernici, nosi posebnu duhovnu snagu.

Sveta Petka u celoj Srbiji

Poštovanje prema Svetoj Petki prostire se kroz čitavu Srbiju. Od Niša i sela Sićevo, gde je crkva poznata po nepresušnom izvoru, preko manastira Ćelije kod Valjeva, do crkava na Rudniku i izvora u Vrnjačkoj Banji – svuda gde se pominje njeno ime, ljudi dolaze da potraže mir, zdravlje i utehu. U istočnoj Srbiji, posebno oko Zaječara i Knjaževca, običaji oko njene slave i dalje žive: žene se okupljaju u dvorištima crkava, donose posnu hranu i pevaju pesme posvećene svetiteljki, verujući da “Petka spušta mir među narod”.

Zašto je Sveta Petka toliko poštovana među ženama

U narodnoj svesti, Sveta Petka je oličenje ženske snage i strpljenja. Ona je zaštitnica onih koje nose više nego što mogu, i koje veruju čak i u patnji. Njeni dani nazivaju se “danima tišine” – ne govori se ružno, ne raspravlja, već se mirno radi i moli. Žene se ujutru umivaju izvorskom vodom i mole:
“Petko sveta, čuvaj mi kuću i decu, kao što si čuvala sve što je čisto.”

Kult Svete Petke nije vezan za raskoš, već za iskrenu molitvu. Njena svetlost nije u zlatu ni ikonama, već u rečima “hvala” onih koji su verovali – i kojima je pomogla.