Relativno nepoznata do skorijeg vremena,
Njena potrošnja je značajno porasla nakon otkrića njenih neverovatnih zdravstvenih koristi. Naučna istraživanja potvrđuju da aronija ima jaka antioksidativna i antikancerogena svojstva, a čak i mala dnevna količina može pozitivno uticati na organizam.
Aronija je višegodišnji listopadni žbun poreklom iz Severne Amerike, a njeni tamnoplavi plodovi liče na borovnice. Međutim, za razliku od slatkih borovnica, aronija je opora i kisela, zbog čega se najčešće konzumira u obliku soka, čaja, džema ili sirupa.
Lako se gaji jer nema prirodnih neprijatelja: njene listove i plodove ne napadaju štetočine. Zato se nikada ne tretira hemikalijama, već raste potpuno prirodno.Pored toga što je otporna na bolesti, podnosi i hladnoću i mraz. Plodovi sazrevaju krajem avgusta i početkom septembra, a mogu ostati na grmu i do dva meseca.
Aronija potiče iz Kanade, a njena lekovita svojstva otkrivena su sedamdesetih godina prošlog veka. Ali američki Indijanci su je poznavali i koristili mnogo ranije.
Ova biljka najbolje uspeva u područjima sa dugim, hladnim zimama i blagim letima. Zato je ubrzo počela da se gaji u Švedskoj, Finskoj i Rusiji, a kasnije i širom sveta.
Aronija ima brojna lekovita svojstva. Čisti ljudski organizam od štetnih materija i korisna je prevencija protiv lakših i težih bolesti. Studije su pokazale da ima i antikancerogena svojstva jer štiti zdrave ćelije, usporava starenje organizma i sprečava razvoj hroničnih bolesti.
Dokazano je da aronija podiže ukupni imunitet organizma. Smanjuje upale i sprečava razvoj bakterijskih i virusnih infekcija, ublažava migrene i glavobolje, odlično deluje na cirkulaciju, crevnu sluzokožu i želudac. Sadrži velike količine beta-karotena koji štite kožu i oči, i reguliše rad pankreasa i nivo šećera u krvi, pa se preporučuje i dijabetičarima.
Aronija se može konzumirati sama, sveža, ali bi vas oštar ukus mogao odbiti. Zato je prerada u
Sadnice aronije mogu se naći u rasadnicima, tako da ako imate baštu lako možete imati svoje drvo ove moćne superbiljke.
Pre sadnje izaberite mesto u bašti i iskopajte rupu duboku oko 30 centimetara. Na dno stavite malo stajskog đubriva, pa ga prekrijte zemljom za sadnju i pomešajte ih.
Na tu smesu stavite koren biljke, pa ga prekrijte zemljom. Nabijte zemlju oko biljke i dobro je zalijte.
Prve plodove možete očekivati za dve do tri godine, a uz pravilnu negu i brigu nakon 9 godina možete računati na oko 15 kilograma plodova godišnje sa samo jedne biljke. (Gastro kofer)
Komentari (0)