On je upozorio da se efekti najpre vide na centralnom nervnom i kardiovaskularnom sistemu, a da nakon toga može doći do skoka pritiska, promene srčanog ritma i mogućnosti razvoja ozbiljnih poremećaja ritma.

Govoreći o sastavu „sniffita”, koji sadrži kombinaciju kofeina, nijacina, odnosno vitamina B3, L-teanina, mentola, taurina, dekstroze i kreatina, Kovačević je rekao da te materije zajedno ne deluju kao jednostavna, bezazlena kombinacija.

- Najvažnija stvar je put ulaska u organizam. Taj put je opasan, jer je sluzokoža direktan put ulaska u respiratorni sistem. Alveolarni sistem osobe prosečne veličine ima površinu od oko 100 kvadratnih metara. To je fina krvna mreža kroz koju materije veoma brzo ulaze u organizam – objasnio je Kovačević za K1 televiziju.

Na pitanje šta se dešava kada kofein na ovaj način dospe u organizam, Kovačević je naveo da se momentalno resorbuje, jer fina krvna mreža predstavlja veoma brz put apsorpcije.

Prema njegovim rečima, to može da izazove tahikardiju, halucinacije i poremećaje ponašanja.

- Može da dođe i do krvarenja sluzokože. Prah se rasprši po respiratornom sistemu i veoma brzo dospeva u ceo organizam – dodao je on.

Kovačević je upozorio da dugoročne posledice mogu biti ozbiljne, uključujući razvoj psihogenih bolesti.

On je istakao i da nije slučajno što je ovakav proizvod formulisan kao prah, jer, kako tvrdi, može da predstavlja opasan uvod u kasnije rizično ponašanje i eksperimentisanje sa težim supstancama.

Govoreći o promenama koje roditelji mogu da primete kod dece, Kovačević je rekao da treba obratiti pažnju na promene ponašanja i koncentracije, jer razvoj mozga može da bude poremećen.

- Roditelji moraju pažljivo da prate decu. Ovo je veoma opasno, ali deca toga često nisu svesna – naglasio je on.

Kako je dodao, u slučaju zdravstvenih problema najvažnije je da lekari znaju o kojoj supstanci je reč, jer se na osnovu toga određuje terapija i procenjuju klinički znaci.

Psiholog Snežana Repac izjavila je da, iako „sniffit” u prvom momentu može delovati kao nešto slično energetskom napitku, najveća opasnost je u tome što kod dece i adolescenata može da otvori prostor za kasnije eksperimentisanje sa drogama.

- To i jeste najveća šteta, jer dete prolazi kroz određeni ritual i stiče osećaj da može da eksperimentiše sa nečim opasnim, a da to ipak kontroliše. Očekivani ishod može biti da, ukoliko se kasnije susretne sa nekom drogom, bude osnaženo prethodnim iskustvom sa sniffitom. Nadam se da do toga neće doći – rekla je Repac za K1 televiziju.

Ona je napomenula da su adolescenti posebno skloni eksperimentisanju u vršnjačkom krugu, zbog čega je, kako kaže, neophodno raditi preventivno.

Prema njenim rečima, deca nemaju dovoljno znanja i svesti o posledicama koje ovakve supstance mogu da imaju po zdravlje.

Govoreći o rizičnom ponašanju mladih, Repac je istakla da je potreba za eksperimentisanjem sa psihoaktivnim supstancama i dalje prisutna, uprkos tome što su informacije o posledicama danas dostupnije nego ranije.

Kako je naglasila, važno je da mladi znaju da posledice mogu biti trajne i da zdravlje može nepovratno da se ošteti, posebno kada je reč o mozgu.

BONUS VIDEO:

bonus