Više od 700.000 ljudi u Srbiji nema nijedan zub, dok čak svaki drugi stanovnik naše zemlje nema naviku da redovno pere zube, pokazalo je istraživanje Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ i Stomatološkog fakulteta.

Stručnjaci upozoravaju da je reč o ozbiljnom zdravstvenom problemu koji može imati posledice po ceo organizam.

Stomatolog i oralni hirurg dr Mladen Mandić ocenjuje da građani Srbije masovno zanemaruju oralnu higijenu i odlazak kod zubara, zbog čega problemi postaju sve ozbiljniji.

– Higijena zuba i usne duplje potpuno je zapostavljena, a ljudi uglavnom dolaze kod stomatologa tek kada bol postane nepodnošljiv i kada zub mora da se izvadi. Susrećemo se sa karijesom, gangrenom, upaljenim desnima, bolestima vilice i nizom drugih komplikacija – objašnjava dr Mandić.

Posebno zabrinjava podatak da čak svaki deseti stanovnik Srbije nema nijedan zub.

– To je više od 700.000 ljudi i zvuči neverovatno. Glavni uzrok svega jeste loša higijena usne duplje. Mnogi misle da su četkice i paste skupe, ali bi redovno pranje zuba znatno smanjilo potrebu za skupim stomatološkim intervencijama – upozorava stomatolog.

Prema njegovim rečima, problem počinje još u detinjstvu, kada se ne razvijaju osnovne navike održavanja oralne higijene.

Zato stručnjaci insistiraju na edukaciji dece od najranijeg uzrasta i redovnim preventivnim pregledima.

– Zubi moraju da se peru najmanje tri puta dnevno po dva minuta. Decu treba navikavati na četkicu i pastu čim im niknu prvi zubi, a edukacija mora da počne još u vrtiću – kaže Mandić.

Podaci istraživanja dodatno pokazuju koliko je stanje alarmantno:

  • 11 odsto građana Srbije nema nijedan zub
  • 50 odsto ne pere redovno zube
  • Samo 8,3 odsto ima sve zube u vilici
  • Čak 70 odsto nema najmanje dva zuba
  • Samo 15 odsto ide na redovne stomatološke kontrole

Lekari upozoravaju da loše stanje zuba ne utiče samo na osmeh, već i na celokupno zdravlje organizma.

– Zdravlje ulazi na usta. Kada usna duplja nije zdrava, polako strada ceo organizam. Prvo se javljaju problemi sa varenjem, zatim sa jetrom i žlezdama, a povećava se i rizik od dijabetesa, bolesti srca i oboljenja centralnog nervnog sistema – naglašava dr Mandić.

Stručnjaci upozoravaju da bi bez ozbiljne edukacije i promena navika Srbija mogla da se suoči sa još težim posledicama po zdravlje stanovništva u narednim godinama.