Hrvatska vlada donela je odluku da proda kompleks Naučno-studijskog centra Kumrovec, deo nekadašnjeg Spomen doma Kumrovec izgrađenog još 1974. godine, koji je decenijama predstavljao jedan od najpoznatijih simbola bivše Jugoslavije i rodnog mesta Josipa Broza Tita.

Reč je o ogromnom kompleksu koji je godinama služio kao smeštajno-kongresni centar, a sada će biti ponuđen na prodaju putem javnog konkursa sa početnom cenom od čak 2,7 miliona evra.

1

Toliko iznosi procenjena tržišna vrednost nekretnina koje se nalaze u sklopu nekadašnjeg jugoslovenskog političkog i ideološkog centra.

Kumrovec je tokom decenija bio jedno od ključnih mesta okupljanja u bivšoj SFRJ, a Spomen dom i nekadašnja Politička škola važili su za simbole jednog vremena i sistema koji je oblikovao čitav region.

Sada hrvatske vlasti navode da je cilj prodaje revitalizacija kompleksa, razvoj turističke ponude i sprečavanje daljeg propadanja objekata čije održavanje godinama pravi velike troškove.

– Spomen dom zahteva velika ulaganja kako bi ponovo bio stavljen u funkciju – izjavio je potpredsednik Vlade Hrvatske i ministar Branko Bačić.

Kompleks obuhvata čak 8.386 kvadratnih metara i sastoji se od tri povezane celine u kojima se nalaze velika i mala sala, biblioteka, kancelarije, recepcija, restoran, kuhinja, bazen, pomoćne prostorije, kao i smeštajni deo sa 62 sobe.

Prema prostornom planu, područje je predviđeno za privrednu i ugostiteljsko-turističku namenu, pa se očekuje da budući investitor kompleks pretvori u hotel ili turistički centar.

Kupac će, osim kupoprodajne cene, morati da plati i dodatne troškove procene vrednosti nekretnine i energetskog sertifikata.

Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je Konzervatorsko odeljenje u Krapini prošle godine objekat i veći deo zemljišta stavilo pod preventivnu zaštitu na period od četiri godine.

Pre konačne prodaje biće zatraženo i izjašnjenje Opštine Kumrovec i Krapinsko-zagorske županije o eventualnom korišćenju prava preče kupovine.

Vest o prodaji jednog od najpoznatijih simbola bivše Jugoslavije izazvala je burne reakcije širom regiona, dok mnogi ocenjuju da se ovim potezom definitivno zatvara još jedno poglavlje jugoslovenske istorije.