Novo istraživanje objavljeno u časopisu "Nature" donosi alarmantne prognoze, upozoravajući da bi razorne oluje sa krupnim gradom do kraja veka mogle postati čak 38 do 47 odsto češće, u zavisnosti od nivoa emisija gasova sa efektom staklene bašte. Klimatske promene drastično pojačavaju uslove za nastanak krupnog grada, što ovaj ekstremni vremenski fenomen pretvara u sve veći i ozbiljniji svetski problem.

Dok će sitniji grad polako postajati ređi, masivna zrna leda koja padaju ogromnom brzinom donosiće nezapamćenu štetu širom planete.

Pored razaranja krovova, automobila i useva, ovakve oluje predstavljaju i direktnu pretnju po ljudske živote, zbog čega naučnici iz celog sveta apeluju na hitnu promenu načina na koji gradimo i projektujemo naše objekte.

Klimatske promene donose ledenu pretnju

Prema rezultatima ove studije, oluje sa gradom prečnika većeg od tri centimetra biće neuporedivo češće do kraja veka, a tačna učestalost zavisiće isključivo od količine gasova sa efektom staklene bašte koje čovečanstvo bude emitovalo.

Džon Alen, profesor meteorologije sa Univerziteta u Mičigenu i koautor studije, ističe da grad retko direktno ugrožava živote ljudi, ali da iza sebe ostavlja stravičnu ekonomsku štetu.

- Videli smo rekordna zrna grada poslednjih godina i ovo smatram izuzetno zabrinjavajućim, jer ne gradimo okruženje koje je otporno na grad, i to ne uključujemo u standarde projektovanja kuća, ni u SAD, ni na međunarodnom nivou - naveo je Alen.

Gubici se mere desetinama milijardi dolara

Prema trenutnim procenama, grad SAD već sada košta oko 10 milijardi dolara godišnje, dok globalna šteta dostiže frapantnih 80 milijardi dolara. Podaci osiguravajućih kuća jasno pokazuju da su samo gubici u SAD tokom 2022. godine premašili 20 milijardi dolara. Istraživači upozoravaju da će upravo krupnija zrna grada nanositi najveću štetu, jer imaju veću masu i padaju znatno većom brzinom na zemlju.

Klimatolog Andreas Prajn sa Univerziteta u Cirihu, koji inače nije učestvovao u istraživanju, objašnjava da zrna prečnika oko pet centimetara mogu ozbiljno da oštete vozila, krovove, solarne panele i drugu važnu infrastrukturu.

Profesor Alen se nadovezuje na ovo objašnjavajući da se jedno oštećenje na krovu može popraviti, ali da više udara krupnog grada često znači potpunu i izuzetno skupu zamenu čitave krovne konstrukcije.

Kako tačno nastaje ovo razorno nevreme
Naučnici navode da klimatske promene zapravo pojačavaju sam proces formiranja grada, jer topliji vazduh može da zadrži više vlage, i to oko sedam odsto više po svakom stepenu Celzijusa. To direktno povećava količinu energije u atmosferi i dovodi do snažnijih uzlaznih struja u grmljavinskim oblacima, koje omogućavaju zrnima leda da duže ostaju u oblaku i tu nastave da rastu.

Grad nastaje kada se kapljice vode u kumulonimbusima podignu u veoma hladne slojeve atmosfere i tamo se smrznu. Potom se sudaraju sa prehlađenim kapljicama vode koje se smrzavaju na njih, čime zrna postepeno postaju sve veća i masivnija.

Paradoksalno, u toplijoj atmosferi nivo smrzavanja nalazi se na znatno većoj visini, pa manja zrna imaju više vremena da se otope pre nego što uopšte stignu do tla. Zbog toga će sitan grad postajati sve ređi fenomen, dok će najkrupnija zrna nesmetano uspevati da prežive pad i naprave štetu.

Sve veći globalni problem i opasnost po ljude Iako se snažne oluje sa gradom najčešće povezuju sa američkim kontinentom, stručnjaci upozoravaju da je zapravo reč o globalnom problemu. Studija tako predviđa da bi najveći porast krupnog grada u budućnosti mogli da zabeleže Argentina, Evropa, Kanada i severne ravnice SAD. Sever Italije je, primera radi, u julu 2023. godine pogodio rekordan grad prečnika neverovatnih 19 centimetara.

Osim ogromne materijalne štete, krupan grad predstavlja i direktnu opasnost po ljude na otvorenom. Tokom jednog koncerta na otvorenom u američkoj saveznoj državi Kolorado u junu 2023. godine, više od 90 ljudi povređeno je od zrna grada koja su bila veličine loptice za golf i teniske loptice.

Zbog svega ovoga, profesor meteorologije Voker Ešli sa Univerziteta u Ilinoisu ističe da budući gubici neće zavisiti samo od klimatskih promena, već pre svega od načina na koji ljudi grade i planiraju prostor.

- Klimatske promene mogu da povećaju potencijal za veći i razorniji grad u nekim regionima, ali budući gubici u velikoj meri će zavisiti i od toga gde ljudi grade, šta grade i koliko su te strukture otporne - zaključio je Ešli.

Podsetimo, RHMZ je saopštio da iz Slovenije stiže oluja u Srbiju i da će se nizati upozorenja iz sata u sat. Nevreme je već stiglo u Hrvatsku, a u našoj zemlji se očekuje već početkom nedelje.

RTS