Prva klinička studija na ljudima koja ispituje mogućnost "podmlađivanja" ćelija pomoću genske terapije predstavlja važan test za jednu od najambicioznijih hipoteza u oblasti medicine dugovečnosti, piše Axios.

U fokusu istraživanja nalazi se tzv. "delimično reprogramiranje ćelija", tehnika kojom se utiče na aktivnost određenih gena sa ciljem da se stare ćelije vrate u funkcionalnije, "mlađe" stanje.

Prva faza kliničkog ispitivanja, koju sprovodi američka biotehnološka kompanija "Life Biosciences", trenutno se odnosi isključivo na bezbednost primene terapije kod ljudi, a ne na njenu efikasnost u usporavanju ili poništavanju procesa starenja.

Pokušaji produženja ljudskog životnog veka mogu se odnositi na bilo šta, od bolje ishrane i vežbanja do infuzije krvne plazme od mladih donora.

Prvo je potvrđeno decenijama nauke, a drugo je dobilo dva upozorenja  Američke agencije za hranu i lekove (FDA) koja tvrdi da takvi tretmani nemaju nikakve dokaze o kliničkoj koristi.

Međutim, navodi američki portal, postoji srednja tačka sa jakom naučnom osnovom, koja se zasniva na konceptu da je starenje biološki proces koji se može terapeutski izmeniti, baš kao i hiljade drugih takvih procesa.

"Polje ima dve velike komponente. Postoje neke veoma ozbiljne nauke koje se dešavaju gde su stvari veoma obećavajuće, ali iz više razloga, one se ne testiraju pravilno na ljudima. S druge strane, postoje ljudi koji se bave prevarom i obećavaju daleko iznad razumnog", rekao je Felipe Sijera, bivši direktor Odeljenja za biologiju starenja Nacionalnog instituta za starenje.

Prva osoba u kliničkom ispitivanju lečena je prošle nedelje eksperimentalnom genskom terapijom za očne poremećaje, uključujući glaukom, koji može izazvati slepilo.

Terapija cilja tri gena koji mogu "delimično reprogramirati" stare ćelije, a u ovom slučaju ima za cilj obnavljanje funkcije neurona koji povezuju oko sa mozgom.

Suosnivač kompanije koja sponzoriše ispitivanje "Life Biosciences" i profesor sa Harvarda Dejvid Sinkler svoju misiju opisuje kao korišćenje terapija ćelijskog podmlađivanja za "preokretanje bolesti starenja".

Rad koji je trenutno u toku je samo procena bezbednosti terapije, a čak i u slučaju uspeha, još uvek je dug put do dokazivanja da lek deluje.

Bilo koje ispitivanje efikasnosti moraće da utvrdi da li genska terapija leči glaukom, a ne da li usporava biološko starenje, ali bi uspeh bio važan dokaz koncepta za ćelijsko reprogramiranje.

"Mislim da ako ovo epigenetsko reprogramiranje bude uspešno, to će biti prekretnica za ovu oblast", ​​rekao je Met Keberlajn, osnivač Instituta za istraživanje zdravog starenja i dugovečnosti Univerziteta u Vašingtonu.

Nedavna runda prikupljanja sredstava dovela je vrednost biotehnologijske kompanije "NewLimit", koja se bavi dugovečnošću, na 3,1 milijardu dolara, iako prvi lek ovog startapa neće početi sa ispitivanja na ljudima do sledeće godine, objavio je WSJ.

Kompaniju "NewLimit" osnovao je izvršni direktor kompanije Coinbase, Brajan Armstrong, a nekoliko drugih biotehnoloških kompanija koje se bave dugovečnošću imaju veze sa tehnološkim milijarderima.

Generalni direktor kompanije OpenAI, Sem Altman, uložio je 180 miliona dolara u "Retro Biosciences", čija je vrednost nedavno procenjena na 1,8 milijardi dolara.

A kompanija "Altos Labs", čiji je jedan od finansijskih pokrovitelja osnivač Amazona Džef Bezos, pokrenuta je sa 3 milijarde dolara 2022. godine.