Vest da je u samom Gornjem Milanovcuviđena krupna zmija brzo je podigla uzbunu među meštanima i pokrenula lavinu komentara na društvenim mrežama. Strah od nepoznatog i urođeni oprez prema gmizavcima odmah su nametnuli glavno pitanje, da li je reč o opasnoj vrsti i koliko su građani u ovom trenutku bezbedni. Kako bi se dobila stručna procena situacije, o ovom slučaju govorio je poznati zmijolog Vladica Stanković, koji je detaljno analizirao snimke i uputio važno upozorenje građanima.
 
Prema Vladicinim rečima, nema mesta za paniku, ali situacija zahteva maksimalan oprez jer se na snimcima i fotografijama jasno vidi da je reč o jednoj od najopasnijih zmija na našim prostorima. Stanovnici ovog kraja moraju biti svesni da dele teritoriju sa vrstom čiji ugriz može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije ukoliko se ne reaguje na vreme i na ispravan način.

- Ozbiljan je primerak u pitanju, definitivno je poskok, čini mi se mužjak. Kad kažemo da je otrovnica ozbiljan primerak, to znači da je veći od 80 centimetara dužine i da zbog toga ima više otrova. Poskoci mogu da narastu i do 1 metar, ali to je jako retko, uglavnom u kanjonima, gde su izolovane od ljudi - rekao je Vladica Stanković, objašnjavajući da veličina zmije direktno utiče na potencijalnu opasnost kojoj su ljudi izloženi.

Ova situacija, iako je uznemirila javnost, zapravo ne predstavlja nikakvo iznenađenje za stručnjake koji se bave proučavanjem faune u Srbiji. Gornji Milanovac i njegova okolina odlikuju se specifičnim geografskim i klimatskim karakteristikama koje savršeno odgovaraju životnim navikama ove vrste otrovnica. Kameniti predeli, brda i šumski kompleksi predstavljaju njihovo prirodno stanište već vekovima.

- Skoro sam zbog zmija bio u Gornjem Milanovcu. Tamo ima dosta poskoka, prosto je takva teritorija - navodi Stanković, podsećajući da su susreti ljudi i zmija na ovakvim područjima neizbežni, naročito tokom toplijih meseci kada su ovi gmizavci najaktivniji.

Najveći problem prilikom ovakvih susreta zapravo ne leži u samom prisustvu zmije, već u nepredvidivim i često pogrešnim reakcijama uplašenih građana. Ljudi pod uticajem adrenalina i straha često donose odluke koje ih direktno dovode u opasnost, umesto da se bezbedno udalje sa lica mesta.

- Ljudi koji beže kada vide zmiju, rade ono što je prirodno i najbolje za njih. Najkritičnije je kada krenete da hvatate zmiju, bez zaštite, a ne znate ni da li je otrovna. Tada može doći do ugriza - naglašava poznati zmijolog, apelujući na sve građane da nikada ne pokušavaju sami da uklone ili povrede životinju, jer se najveći procenat incidenata događa upravo u tim trenucima.

Ova situacija, iako je uznemirila javnost, zapravo ne predstavlja nikakvo iznenađenje za stručnjake koji se bave proučavanjem faune u Srbiji. Gornji Milanovac i njegova okolina odlikuju se specifičnim geografskim i klimatskim karakteristikama koje savršeno odgovaraju životnim navikama ove vrste otrovnica. Kameniti predeli, brda i šumski kompleksi predstavljaju njihovo prirodno stanište već vekovima.

- Skoro sam zbog zmija bio u Gornjem Milanovcu. Tamo ima dosta poskoka, prosto je takva teritorija - navodi Stanković, podsećajući da su susreti ljudi i zmija na ovakvim područjima neizbežni, naročito tokom toplijih meseci kada su ovi gmizavci najaktivniji.

Najveći problem prilikom ovakvih susreta zapravo ne leži u samom prisustvu zmije, već u nepredvidivim i često pogrešnim reakcijama uplašenih građana. Ljudi pod uticajem adrenalina i straha često donose odluke koje ih direktno dovode u opasnost, umesto da se bezbedno udalje sa lica mesta.

- Ljudi koji beže kada vide zmiju, rade ono što je prirodno i najbolje za njih. Najkritičnije je kada krenete da hvatate zmiju, bez zaštite, a ne znate ni da li je otrovna. Tada može doći do ugriza - naglašava poznati zmijolog, apelujući na sve građane da nikada ne pokušavaju sami da uklone ili povrede životinju, jer se najveći procenat incidenata događa upravo u tim trenucima.

Ukoliko ipak dođe do najgoreg scenarija i zmija zada ugriz, ključno je zadržati prisebnost i primeniti tačne korake prve pomoći koji mogu napraviti razliku između lakšeg oporavka i teških medicinskih komplikacija. Stanković objašnjava da prve sekunde i minuti nakon ugriza diktiraju dalji tok situacije.

- Prva pomoć je da se osoba koju je ugrizla zmija što pre smiri, da bi se puls smirio i sprečilo ubrzano širenje otrova kroz krv. Zatim istiskanje. Cedite to mesto dok ne izađe sva sukrvica i sav otrov. Nikako nemojte da isisavate da ne bi ušla krv i u vaš krvotok. Možete vezati i neki elastičan zavoj da sprečite širenje otrova. I naravno odmah u hitnu. Ukoliko ste sami, pozovite pomoć, javite odmah nekome gde ste i šta se desilo detaljno savetuje Stanković, razbijajući stare i opasne mitove o isisavanju otrova ustima koji mogu ugroziti i samog spasioca.

Javnost u Srbiji često ima preveliki i neopravdan strah od fatalnog ishoda nakon susreta sa poskokom. Iako je reč o otrovnici sa najjačim toksinom u Evropi, savremena medicina i opšta otpornost ljudskog organizma pružaju visoku stopu preživljavanja, pod uslovom da se pacijent na vreme javi najbližoj zdravstvenoj ustanovi radi primanja adekvatnog seruma.

- Ugriz poskoka uglavnom ne ubija, posebno zdrave i snažne ljude, zato ne treba paničiti. Može da ubije ako imate neke hronične bolesti ili probleme sa srcem - umiruje javnost Stanković, ali istovremeno poziva na oprez sve one koji pripadaju rizičnim grupama ili već imaju narušeno zdravstveno stanje.

Da bismo razumeli zašto se zmije pojavljuju u blizini naseljenih mesta baš u ovom periodu godine, moramo razumeti i njihovu biologiju, kao i način na koji spoljna temperatura utiče na njihovo kretanje. One nemaju sopstvenu telesnu toplotu i potpuno zavise od spoljnih faktora, što direktno utiče na to kada će i gde izaći iz svojih skrovišta.

- Kada su ovakve vrućine zmije izlaze da se zagreju na suncu, a zatim kako raste temperatura tokom jutra potraže skrovište poput kamena, podruma, negde gde nije pretoplo, a onda uveče ponovo. Posebno tako bude kada je vreme promenljivo, pa ima i kiše. Takvim danima ih češće možete videti. Odlaze u brumacije kada sunce počne da slabi i približi se hladno vreme, kad će to biti, zavisi od godine do godine i od leta do leta - zaključuje Vladica Stanković.

Građanima Gornjeg Milanovca, ali i svih drugih delova Srbije koji se suočavaju sa sličnim pojavama, preostaje da usvoje ove savete, očiste svoja dvorišta, zatvore ulaze u podrume i da prilikom šetnje kroz prirodu nose adekvatnu obuću i pažljivo posmatraju teren ispred sebe. Susret sa prirodom ne mora biti opasan ukoliko poštujemo njena pravila i pravila onih koji u njoj žive.

(Telegraf)