Lepim i sunčanim danima uskoro bi mogao da dođe kraj. Pred Srbijom je još jedan period prijatnog vremena, ali meteorolog Ivan Ristić najavljuje da će sredinom oktobra uslediti ozbiljniji preokret – osetno niže temperature i potreba za grejanjem.

Prema njegovoj prognozi, Miholjsko leto trebalo bi da potraje do 12. oktobra, a zatim će sa severa Evrope početi da pristiže hladniji vazduh.

Ristić je govorio i o predstojećoj zimi, za koju smatra da bi u Evropi mogla da bude znatno hladnija od prethodne i sa više snega.

Miholjsko leto još desetak dana

Početak oktobra, prema Ristićevim očekivanjima, neće odmah doneti jesenji sunovrat temperatura. Naprotiv, pred nama je još nekoliko prijatnih i toplijih dana.

 - Miholjsko leto koje je počelo pre par dana najverovatnije će potrajati do kalendarskog Miholjdana, do 12. oktobra. Tako da imamo još desetak dana priliku da uživamo u toplijim danima - rekao je Ristić.

To znači da bi stabilnije vreme moglo da nas prati gotovo do sredine meseca.

Ipak, noći su već sada znatno hladnije, pa se stanovi i kuće brže rashlađuju nego tokom prethodnih nedelja.

Posle 12. oktobra stiže preokret

Ključni datum, prema Ristićevoj prognozi, jeste period nakon 12. oktobra.

Tada očekuje prodor hladnijeg vazduha sa severa Evrope i značajan pad dnevnih temperatura.

 - Sredinom oktobra očekujem jače zahlađenje. Dolazi vazduh sa severa i biće između 10 i 15 stepeni. Mislim da ćemo već od 15. oktobra morati da uključujemo grejna tela - poručuje Ristić.

Dakle, ukoliko se njegova prognoza ostvari, oko 15. oktobra mnogima bi radijatori i druga grejna tela već mogli da postanu neophodni.

Ristić prati i snažno zagrevanje Pacifika

Meteorolog je govorio i o promenama koje prati u Tihom okeanu, povezujući ih sa razvojem El Ninja i mogućim uticajem na atmosfersku cirkulaciju.

Prema podacima na koje se poziva, anomalije temperature vode u pojedinim delovima Pacifika mogle bi dodatno da rastu.

 - Prema jednom istraživanju, trenutne temperature na istočnom Pacifiku su na putu da budu 4 stepena iznad proseka. Podsećam da sam ranije pominjao da će biti oko 5 stepeni na kraju u novembru. Dakle, temperatura i dalje raste, ogromna količina vrele vode koja je 10 stepeni toplija nego što je normalno nalazi se na 100 do 200 metara ispod površine mora i ona i dalje pristiže gore - kaže Ristić.

Prema njegovom tumačenju, velike količine toplije vode mogu da utiču na atmosfersku cirkulaciju i raspored vremenskih sistema na velikom području.

„Ovo se nije desilo 112 godina“

Ristić smatra da se posledice promena na Pacifiku već mogu uočiti kroz raspored tropskih sistema.

 - Polako se vidi da je moja teorija sve bolja. Ovo ima za efekat da su uragani uglavnom svi na Pacifiku, a na Atlantiku ih nema. To se nije desilo 112 godina, odnosno, od 1914. godine se nije desilo da nemamo uragane na Atlantiku - rekao je meteorolog.

Kakva bi mogla da bude zima?

Najviše pažnje svakako privlači njegova prognoza za predstojeću zimu.

Nakon prethodne sušnije zime, Ristić smatra da trenutno postoje pokazatelji koji ukazuju na mogućnost hladnije zime u Evropi, uz sneg.

 - Prema sadašnjim procenama, velike su šanse da bude dosta hladnija zima u Evropi. Prošla zima je bila sušna, ali kako je krenulo, imaćemo sneg - zaključio je Ristić za „Blic“.

Dugoročne sezonske prognoze, međutim, nose znatno veću neizvesnost od kratkoročnih, pa će preciznija slika predstojeće zime biti jasnija kako joj se budemo približavali.